Svjetski dan socijalne pravde obilježava se s ciljem iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti te povećanja zaposlenosti i dostojanstva rada, osiguravanja jednakih mogućnosti i pristupa blagostanju i pravdi za sve ljude. Socijalna pravda zasniva se na principima poštenja, jednakosti, poštivanja različitosti, pristupu društvenoj zaštiti, kao i primjeni ljudskih prava u svim područjima života.

Svjetski je dan socijalne pravde, koji se obilježava 20. veljače kako bi se osvijestila potreba rješavanja problema siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti za postizanje trajnog i univerzalnog mira.

„Gotovo 25 milijuna djece izloženo je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU. Siromaštvo lišava djecu mogućnosti obrazovanja, pristupa zdravstvenoj zaštiti, odgovarajućoj prehrani i stanovanju, obiteljske podrške, pa čak i zaštite od nasilja" stoji u izvješću Agencije Europske unije za temeljna prava - FRA. Ovo izvješće opisuje podatke i rezultate istraživanja koji naglašavaju veličinu dječjeg siromaštva u EU, ali također predstavlja dostupne alate za suzbijanje ove pojave i praćenje ostvarenog napretka.

GOOD inicijativa i inicijativa Dobrodošli uputili su zahtjev za uključenjem djece tražitelja azila i djece izbjeglica bez pratnje u odgojno-obrazovni sustav u što kraćem roku. Zahtjev je upućen povodom Međunarodnog dana djeteta i Tjedna globalnog obrazovanja, u sklopu Preporuka za uključivanje djece tražitelja azila i djece izbjeglica u odgojno obrazovni sustav.

CMS je zajedno s partnerskim organizacijama (Kuća ljudskih prava Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće, GONG i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću) sudjelovao u prikupljanju podataka za ODIHR-ov izvještaj o nasilju počinjenom iz mržnje koji je objavljen na Međunarodni dan tolerancije 16. studenoga 2017. godine na ODIHR-ovim web stranicama.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se obilježava danas, 17. listopada, podsjeća na napredak koji smo učinili i koji smo propustili učiniti u iskorjenjivanju siromaštva u našim državama i širom svijeta. Europska unija je 2010. godine usvojila Strategiju Europa 2020, kojom se, iako je usmjerena na rast, želi podržati održivost i uključivost. To se želi učiniti kroz osam ciljeva, uključujući smanjenje broja ljudi koji žive u riziku siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna do 2020. godine. 

Više od polovine građana smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorena za izbjeglice koje traže zaštitu Hrvatske, a oko dvije trećine ne misli da bi Republika Hrvatska trebala žicom ili zidom onemogućiti ulazak izbjeglicama, pokazalo je istraživanje Zastupljenost i indikatori diskriminacijskih i ksenofobičnih stavova u Republici Hrvatskoj 2017., koje je objavio Centar za mirovne studije (CMS), a provela agencija Ipsos d.o.o.

U Hrvatskoj 1 164 643 osobe (27,9% populacije) žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a čak 521 793 (12,5 % ) stanovnika  živi u teškoj materijalnoj deprivaciji. [1] Istovremeno, Zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) prima samo 97.492 osobe, odnosno 2,3% stanovnika.[2] Too govori o iznimno nedovoljnoj pokrivenosti populacije koja živi u riziku od siromaštva, odnosno teškoj materijalnoj deprivaciji osnovnim financijskim mehanizmom socijalne skrbi, a dodatno sama naknada pokriva samo 32-46% egzistencijalnih potreba kućanstva koja je primaju. [3]

Zaklada Solidarna i Centar za mirovne studije kao pokretači peticije Svako bolesno dijete ima pravo na šansu za život! te udruga Krijesnica pozdravljaju odluku Vlade Republike Hrvatske da se za nabavku lijeka za djecu koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma preraspodjeli do 14 milijuna kuna unutar proračuna. Sredstva će ovom odlukom biti osigurana Ministarstvu zdravstva, koje će ih doznačiti Klinici za dječje bolesti Zagreb - Klaićeva , a na temelju mišljenja Povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Centar za mirovne studije, Pokret otoka i GONG upozoravaju kako je Sabor danas donio Zakon o koncesijama isključivo na temelju glasova vladajuće koalicije, a suprotno zahtjevima građana, udruga, lokalnih inicijativa i oporbe. Donio ga je kukavički, na način da ga je bez najave stavio u proceduru glasanja, ignorirajući pri tome zahtjeve za trećim čitanjem i otvaranjem javne rasprave te apsolutno sve amandmane koje su uputili građani, organizacije civilnog društva i stručnjaci.