Danas kod nas i oko nas: Odnos prema izbjeglicama

Large_inicijativa_dobrodosli_logo

Inicijativu za podršku izbjeglicama „Dobrodošli!“ , koja okuplja pojedince i organizacije civilnog društva s ciljem pružanja podrške izbjeglicama na terenu, ali i vršenja političkog pritiska na institucije Republike Hrvatske i Europske unije radi promjene restriktivnih migracijskih politika,na seminaru Protiv fašizma danas predstavila je Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.

Poželjni i nepoželjni doseljenici

Tema izbjeglica i migranata postaje aktualna prije četiri mjeseca kada se ruta prebacuje preko Hrvatske. Odnos prema migrantima u Europi dio je antifašističke borbe koja se vodi na ulici, ali isto tako i na zagovaračkom, političkom polju. Danas vidimo razliku u stavu spram izbjeglica između zapadnoeuropskih zemalja i istočnoeuropskih koje se više bave nacionalizmom. Do situacije u kojoj se nalazimo ovih dana došlo je zbog politike isključivanja, straha, humanitarizma, sekuritizacije, kriminalizacije, ilegalnosti i ograničavanja temeljnih prava. Europska Unija nastoji kontrolirati i menadžerirati migrante jer pitanje koje postavlja je koji su poželjni doseljenici u Republiku Hrvatsku i Europsku Uniju, a koji nisu. Države provode različite prakse kako bi otežale mogućnost dolaska u EU. Europska unija danas ne želi regulirati samo svoje granice, nego ljude zaustaviti što dalje, pa tako se više ne pregovara samo unutar svojih granica, već su omogućeni razni razgovori izvan granica Europske unije, pa tako i sastanci s čelnicima afričkih zemalja. U fond za zaštitu granice izdvaja se tri puta više sredstava od fonda za izbjeglice te se tako jača sekuritizacija, odnosno sigurnosni dio nadvladava ljudska prava.  

Cijeli sustav azila nastao je nakon Drugog svjetskog rata, s ciljem biti spremniji se nositi s valom izbjeglica. Takav sustav koji je nastao na podjeli političkih ratova i ekonomskih razloga kritizira se jer su današnji migracijski tokovi mješoviti i teže je napraviti distinkciju. Potrebno je napraviti novu paradigmu kako postupati u današnjoj situaciji. Tri smjera u kojem sada ide sustav azila su: potreba osiguranja granice, politika isključivanja - koja je i dovela do slike kakvu danas imamo i politika humanitarizma - koja omogućava sustav primitka osoba kojima je to potrebno. Budući da se migracijski tokovi ne mogu zaustaviti, ako se ne omoguće sigurni putovi ulaska, dolazi do ilegalnih prelazaka i boravaka. Posljedice su vidljive – dehumanizacija i opravdavanje zatvaranja u detencijske i deportacijske centre. Naposljetku, kriminaliziraju se osobe koji pomažu ljudima koji su u ilegali. Tendencije Europske unije u recentno vrijeme su posebna regulacija volonterskog rada na grčkim otocima, pa bi u skoroj budućnosti čak i lokalno stanovništvo moglo biti optuženo za krijumčarenje ljudi. 

Izbjeglice u javnom diskursu 

Granica EU danas se naziva i „tvrđavom Europe“ jer se zatvara zidovima i žicom te opskrbljuje tehnologijom kojoj smanjuje mogućnost dolaska migranata. Javnim diskursom isključivanja izbjeglica zagovaraju se podjele, širi se mržnja te jača kult tradicije. Javljaju se stranke desnog populizma koje se zalažu za očuvanje „europskih vrijednosti“, za „prave Europljane“. 

U Europi su u porastu rasističke tendencije i populistički politički pokreti. Ksenofobija također postaje opasan mainstream. Teroristički napadi u Parizu i nasilje na novogodišnju noć u Kölnu koriste se kako bi se kroz sigurnosni diskurs opravdalo nasilje nad svima koji su drugačiji.

Najčešćim mitovima drugih i drugačijih ,kojima se građane i građanke pokušava uvjeriti kako nam stranci kradu poslove, snižavaju cijenu rada, siluju naše žene, šire zarazne bolesti i sl., dolazi do generalizacije i  marginalizacije migranata, koja uključuje izolaciju, kampove, ograničavanje slobode kretanja, a sve u svrhu tzv. povećanja sigurnosti građana, pa se tako postavljaju i  kamere na ulicama. Diskursom prijetnje provodi se politika straha. 

Što se tiče medija u Hrvatskoj, do 15. 9. vijesti o izbjeglicama završavale su uglavnom u crnoj kronici, a bile su ili negativne ili neutralne. Nakon 15. 9. mediji isključivo pišu dobronamjerno i izbjeglice opisuju kao ljude koji bježe od ratova te kako im mi trebamo pružiti dobrodošlicu. Ipak, s vremenom počinje se propitivati koliko muškaraca dolazi te tko je „pravi“ izbjeglica, a tko ekonomski imigrant. 

Inicijativa Dobrodošli! osnovana je sredinom rujna, sastoji se od grupe za direktnu podršku u koju ulazi terensko volontiranje, humanitarna pomoć, koordinacija s lokalnim i stranim organizacijama, policijom, a radi kao sinergijski kroz radne grupe koje uključuju direktnu pomoć, aktivističku, medijsku i zagovaračku grupu. Zahtjevi inicijative su sigurni prolazi i prilazi do i kroz teritorij Europske Unije i sustav prihvata izbjeglica. Također, provodi se Kampanja paneuropske mreže koja se zalaže za prelazak granica bez dokumenata i koja naglašava da osobe ne smiju biti ilegalne.

Kampanjama se želi potaknuti briga i svijest o izbjeglicama, od toga da je Europa u ratu protiv imaginarnog neprijatelja, kampanja španjolskih liječnika kojima se pod krinkom rezanja troškova zabranilo pružanje pomoći ilegalcima do primjera gdje su se u Švedskoj pobunile socijalne radnice jer je ilegalnim ženama zabranjen ulazak u sigurne kuće.

 

Također na predavanju su pogledana i dva zanimljiva kratka filma, jedan o Frontexu, a drugi o zdravstvenim radnicima u Španjolskoj koji se opiru rasističkom zakonu o imigrantima, koji možete pogledati ovdje

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.