Poražavajuće stanje ljudskih prava, ali snaga se krije u svima nama

Large_izvjestaj3

Stanje ljudskih prava u 2014. godini nije se značajnije poboljšalo – politički kontekst je ostao jednako loš, s naslijeđenim problemima i unatoč skromnim bljeskovima nije došlo do mijenjanja političke paradigme. I dalje su na snazi stare podjele kojima pridonose stari simboli i narativi dok sve više ljudi zbog dugotrajne gospodarske krize ulazi u zonu apsolutnog siromaštva, a vlast i političari općenito ne žele se suočiti s tim problemom, niti ga rješavati na sustavan i konstruktivan način – upozoreno je na predstavljanju Godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava u RH za prošlu godinu u Kući ljudskih prava.

"Iako je Ustavom definirana kao socijalna država, Hrvatska sve više tone u zonu nejednakosti, isključivosti i diskriminacije, a pojmovi i riječi poput solidarnosti, radničkih prava i jednakosti, totalno su prognani iz javnog diskursa i nalaze se na margini, a kada se uz to pogleda i ranjive te diskriminirane skupine u društvu, stanje je još poraznije", istaknula je Milana Romić iz Kuće ljudskih prava. Naime, nakon osoba s invaliditetom, nacionalnih manjina i žena, koje su već, nažalost, konstanta izvješća, u Hrvatskoj ima sve više novih ranjivih skupina poput zaposlenih koji ne dobivaju plaću, djece i mladih te onih koji su robovi raznih kredita.

"Iz godine u godinu nasljeđujemo stare probleme. Ove godine nam se nametnula slika šatora - slika koja predstavlja simboličko žarište nove-stare nacionalističke revolucije, zborno svetište bildanja i uspona desnice te poticanja novih-starih podjela i netrpeljivosti", kazala je Romić govoreći o šatoru, kao "svojevrsnom mentalnom prostoru i vrijednosnom okviru za razvoj ljudskih prava u nadolazećim godinama".

"Ne postoji politička volja da se provede Opću deklaraciju o ljudskim pravima ni mnoge zakone koji su doneseni na bazi te Deklaracije", upozorio je Ljubo Manojlović iz Srpskog demokratskog foruma, koji je govoreći o pravima nacionalnih manjina kritizirao i zastupnike te predstavnike nacionalnih manjina za koje smatra da ne rade u interesu onih koje trebaju predstavljati. 

Podsjetio je i da je riješeno samo 10 posto od 112 ciljeva koje je Platforma 112 istaknula kao prioritete u području ljudskih prava pa su tako i dalje ključni problemi nacionalnih manjina stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje te jezik i pismo s obzirom na zbivanja oko ćirilice u Vukovaru, kao i pristup besplatnoj pravnoj pomoći.  

Kad je riječ o pravosuđu, "nužno je osigurati njegovu nepristranost i objektivnost te ga osloboditi daljnje politizacije", istaknula je Milena Čalić Jelić iz Documente, a iako je bilo pomaka na bolje poput donošenja Zakona o životnom partnerstvu, istovremeno je, čak na isti dan, bio usvojen i novi Zakon o radu, koji je dodatno pogoršao položaj radnika i njihovih prava. Štoviše, upravo zbog jačanja ekonomske krize u kombinaciji s jačanjem neokonzervativnih tradicionalnih vrijednosti, dolazi do diskriminacijskih napada na žene i njihova reproduktivna prava, a ne smanjuje se ni broj slučajeva teškog obiteljskog nasilja pri čemu često izostaje razlikovanje žrtve i nasilnika. 

Brojni su problemi s kojima se susreću i azilanti, pogotovo kada je riječ o obrazovanju i zapošljavanje, kao i beskućnici među kojima ima sve više i mladih ljudi, dok je dodatno srozavanje prava posebno vidljivo u zdravstvenom sustavu, kojemu prijeti radikalna promjena postojeće paradigme zbog novih zakona koji su u pripremi, a zbog kojih bi, strahuje novinarka Nataša Škaričić, stanje ljudskih prava za 2015. moglo biti još i gore.

U takvom ozračju vrlo je teško pronaći snage za konstruktivnu kritiku i razvoj inovativnih socijalnih i ekonomskih modela, no kako ističu ljudskopravaški akativisti i aktivistkinje, snaga se krije u svima nama koji odbijamo biti uvučeni u nametnute okvire mržnje, isključivosti i ispraznih retoričkih prepucavanja i svatko može doprinijeti zajedničkoj borbi za ljudska prava baš svakog od nas i solidarnosti među nama.

Autorica teksta: Andreja Žapčić, GONG.hr

Preporučite članak: