Kako Vlada u proračunu tretira ključne poluge demokracije

Large_presica_ocjena_stanja_i_perspektive_dr_avnog_prora_una_i_fiskalne_politike_u_hrvat__6_

Povodom usvajanja prijedloga Državnog proračuna za 2016. s projekcijama za 2017. i 2018. godinu na sjednici Vlade 10. ožujka, danas je Centar za mirovne studije zajedno s ekonomskim stručnjacima organizira konferenciju za novinare Ocjena stanja i perspektive Državnog proračuna i fiskalne politike u Hrvatskoj na kojoj je svoje viđenje dala i Platforma 112.

Analizu postojećeg stanja i alternativne mjere za upravljanje proračunom, koje uz poštivanje određenih proračunskih zadatosti mogu utjecati na smanjenje društvenih nejednakosti, ublažiti efekte socijalizacije troškova fiskalne konsolidacije te spriječiti narušavanje osnovnih sustava podrške za građane, kao što su sustav socijalnih davanja, mirovina, zdravstva i obrazovanja, predstavili su ekonomski stručnjaci: dr.sc. Hrvoje Šimović, dr.sc. Velibor Mačkić i dr.sc. Valentina Vučković. 

Nakon analize proračuna istaknuto je kako je pozitivna strana ovog proračuna to što ciljevi, iako nisu jasno prikazani, pokazuju veći fokus na održavanju rasta i zaposlenosti, kao glavnih generatora pozitivnih pomaka, umjesto na fiskalnoj konsolidaciji. Kao ključne preporuke istaknute su: jačanje mehanizama za upravljanje javnim dugom i to kroz specijaliziranu agenciju, održavanje razine socijalnih transfera i mirovina  iz razloga što je stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera i mirovina čak 45,2 (u 2014.g.), te izbjegavanje eksperimentiranja sa linearnim rezanjem plaća iz razloga što je unutarnja potrošnja još uvijek ključan generator rasta, te zbog nepravednosti i neadekvatnosti takve mjere koja bi u istoj mjeri pogađala i one koji su izvrsni kao i one koji svoj posao ne obavljaju dobro. 

Jedna od ključnih preporuka je da se za 2017. i naredne godine definiraju reformski ciljevi na rashodovnoj strani, a da se pak na prihodovnoj strani definira sveobuhvatna porezna reforma umjesto točkastih izmjena u poreznom sustavu koji uzrokuju nestabilnost i gubitak povjerenja. U sklopu porezne reforme naglasak bi trebao biti na širenju porezne baze i većem oporezivanju kapitala (Hrvatska je među prve tri zemlje u EU po niskom oporezivanju kapitala).   

Platforma 112 istaknula je kako je proračun pokazatelj kako i koliko ova Vlada shvaća i podupire demokraciju, pa tako iz perspektive ukupnog demokratskog društvenog razvitka Hrvatske najviše brine nastavak marginalizacije obrazovanja i znanosti, za što se i opet izdvaja daleko manje sredstava u odnosu na prosjek država članica EU te čak manje nego prethodne godine. U proračunu Ministarstva znanosti i obrazovanja se ne nalazi zasebna proračunska linija za provedbu kurikularne reforme,  što otvara pitanje kako će se osigurati sredstva za ovaj ključan strateški iskorak. 

Također proračun za međunarodnu razvojnu suradnju putem humanitarnih i razvojnih programa hrvatskih organizacija civilnog društva u potpunosti je nestao, a Istodobno, proračun za čuvanje državnih granica je udvostručen, što je financijska kruna dosadašnjim političkim potezima vlasti u smjeru zaustavljanja izbjeglica i militarizacije granica, što smatramo sramotnim odgovorom hrvatske Vlade na patnju žrtava rata i siromaštva iz najgorih svjetskih žarišta.

 

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije, u okviru IPA projekta „Geometar jednakosti“ i IPA 2012 projekta "PINS II - Javni interes nije na prodaju". Za sadržaj  ovog materijala je isključivo odgovoran Centar za mirovne studije i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.