Dvadeseta generacija studenata i studentica završila Mirovne studije!

Large_1

Završila je i dvadeseta generacija Mirovnih studija! Nakon više od 200 sati zajedničkih druženja, rasprava, istraživanja, promišljanja i inspiriranja polaznici su predstavili svoje završne radove. Da bi znali kako program izgleda, zaista morate u njemu i sudjelovati, a mi u ovom tekstu donosimo tek kratak faktografski pregled.

Ove godine kroz 15 kolegija vodio nas je tim od 25 voditelja: 

Lovorka Bačić, Lana Jurman (Uvod u mirovno obrazovanje), Andrijana Parić (Razumijevanje i analiza sukoba),  Ana Raffai, Otto Raffai (Nenasilno djelovanje), Jasna Račić (UMS Suvremeni izazovi),   Tatjana Vlašić, Duška Pribičević Gelb, Cvijeta Senta, Sara Lalić, Suzana Fugaj (Vrijednosti i praksa ljudskih prava), Amir Hodžić (Spol, Rod, Seksualnost), Goran Božičević (Osnove izgradnje mira), Vesna Teršelić (Suočavanje s prošlošću),  Gordan Bosanac (Ljudska sigurnost),  Julija Kranjec (Suvremene migracije), Emina Bužinkić (Od egzila do azila: emancipacija plurikulturnog), Dražen Šimleša (Globalno društvo i održivi razvoj), Jelena Miloš, Iva Ivšić, Jovica Lončar (Ekonomska nejednakost i radnička prava), Paula Zore, Sanja Kovačević (Feminističko nasljeđe i suvremena pitanja) i Iva Zenzerović Šloser (Aktivističke prakse i društvena promjena). 

Na kolegijima smo ugostili i brojne udruge, aktiviste, istraživače: Trans* mreža Balkan, Zagreb Pride, Documenta, Savica za Park, Zadruga za etično financiranje, BRID, Centar za radničke studije, FAktiv, Inicijativa za feministički filozofski, AUT, Biciklopopravljaona, Zelena akcija, Are you Syrious?, DAAR, te Drago Župarić Iljić, Karin Doolan, Biljana Kašić, Josip Jagić i Lana Zdravković.

Kroz pet mentorskih grupa polaznici su dodatno istražili neke od prepreka društvenoj pravdi i ponudili svoj doprinos društvenoj promjeni.

 Ana Šeničnjak, Karlo Kurka, Ena Šelendić, Sandra Jakuš, Manja Šegrt i Luka Kovać bavili su se reproduktivnim i seksualnim pravima zajedno s mentorom Amirom Hodžićem. Kroz rad u mentorskoj grupi htjeli su doprinijeti boljem razumijevanjem rodno utemeljenog nasilja. Analizirali su razloge (ne)ratifikacije Istambulske konvencije kroz predstavljanje i analizu stavova pojedinih uključenih dionica_ka te šire javnosti, analizu troškova ratifikacije, uloge medija i sl. Također, istraživali su mišljenje javnosti na temu seksualnog nasilja, a s ciljem uočavanja indikatora nasilja kao i postojanja uvjeta za sekundarnu viktimizaciju zbog nerazumijevanja rodno utemeljenog nasilja.

Građanskim odgojem i obrazovanjem bavili su se Dražen Hoffman, Tanja Ćorić, Blanka Vlašić i Željko Martan kroz prizmu demokratizacije škola i sudjelovanja roditelja s mentoricom Lovorkom Bačić. Prema ispitivanju razmišljanja i stavova roditelja koje su proveli u mentorskoj grupi 44% roditelja od uopće nije bilo upoznato s programom Građanskog odgoja i obrazovanja u školama koje polaze njihova djeca. Pritom je čak 67% ispitanika odgovorilo kako nisu upoznati s načinom na koji se provodi program Građanskog odgoja i obrazovanja unutar škola čije obrazovne programe polaze njihova djeca.  Unutar mentorske grupe izradili su i informativni letak kako bi informirali roditelje o potrebi kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja.

Ivana Pešut, Vanja Kožić, Josip Brković, Željko Martan i Kristina Balenović bavili su se Radnim uvjetima i radničkim pravima u odgojno-obrazovnom sustavu te ulogom i percepcijom sindikata s mentoricama Ivom Ivšić i Jasnom Račić. Istraživanje koje su proveli pokazalo je kako u svakodnevnom radu zbog ograničenih sredstava kojima raspolaže njihova škola (prostor, manjka materijala i opreme) prepreke ima više od dvije trećine anketiranih odgojno obrazovnih radnika. Također, pokazalo se kako više se od 90% zaposlenika ne osjeća se podcijenjeno kao odgojno-obrazovni radnik. Nalazima istraživanja, proučavanjem historijata radničkog pokreta i intervjuom s čelnikom najvećeg sindikata u obrazovanju došli su do zaključka kako je poboljšanje radnih prava i uvjeta u odgoju i obrazovanju nužan preduvjet kvalitetnog obrazovanja. 

Temom Migracije i sigurnost bavile su se Antonija Potočki, Maja Nikolandić i Helena Mihelić s mentoricama Julijom Kranjec i Maddalenom Avon. Tema njihovog angažmana bila je dekonstrukcija paradigme sekuritizacije migracija koja u konačnici rezultira uskraćivanjem osnovnih ljudskih prava izbjeglicama i migrantima, širenjem kriminala i trgovanja ljudima, stigmatizacijom, institucionalnim i drugim nasiljem nad ljudima u potrebi među kojima su i vrlo ranjive skupine.  Dodatno, u mentorskoj grupi bavile su se izradom kratkih video priloga koji za cilj imaju razbijanje mitova o migracijama koji proizlaze iz paradigme sekuritizacije.

Dekonsturkcijom intimnih i društvenih odnosa kroz perspektivu Nenasilja bavile su se Maja Lay, Klara Šimunović, Sunčana Pešak i Amlica Levak u suradnji s mentorima Anom i Ottom Raffai. Zajedničkim radom izradile su šest priča u formi članka, pjesme, pjesničke proze i eseja te ih objavile  na portalu voxfeminae.net i pročitale na javnom događanju. Tekstovima su istražile vezu osobnog i političkog te format nenasilnog pisanja u kontekstu društvene promjene.

Čestitamo svim ovogodišnjim polaznicima i krećemo u pripremu programa za sljedeću godinu!

 

Preporučite članak: