GOOD inicijativa: Koliko para, toliko reforme!

Large_ekspertni_forum_good

Prvi ekspertni forum GOOD inicijative na temu ulaganja u obrazovanje okupio je uži krug stručnjakinja i praktičare iz područja obrazovanja, ekonomije i prava iz civilnog društva kako bismo analizirali što nam ulaganje u obrazovanje financijskih sredstava iz Državnog proračuna govori o smjeru kretanja obrazovne politike i mogućnostima provedbe reformi te kakav je utjecaj tih ulaganja na učiteljice i učitelje te učenice i učenike.

Maja Pleić iz Centra za mirovne studije predstavila je podatke okupljene unutar analitičkog projekta Geometar nejednakosti i istaknula:

„Postoji povezanost između nedovoljne obrazovanosti i društvenih problema nezaposlenosti, siromaštva, iseljavanja jer se vidi da su u pojedinim županijama svi ti problemi učestaliji nego u drugima. Obrazovanje treba gledati kao investiciju koja će doprinijeti rješavanju tih problema, ali je važno da država osigura prilike za izjednačavanje mogućnosti jer lokalne samouprave kod kojih su problemi najprisutniji najčešće nemaju ni financijskih sredstava za njihovo rješavanje.“

Sandra Benčić, dipl. iur., vanjska pravna stručnjakinja angažirana na analizi proračuna istaknula je:

„Proračun za kurikularnu reformu je ispod 1% ukupnog proračuna Ministarstva znanosti i obrazovanja što se ne može smatrati ozbiljnim ulaganjem u reformu. Sredstva predviđena za prevenciju nasilja i ovisnosti su u 2019. godini 3,5 kune po učeniku, a ulaganje u obrazovanje odraslih je 1 kuna po stanovniku što je premalo da odgovori na potrebe. Na predškolski odgoj treba gledati kao na djetetovo pravo jer je sada često nedostupan upravo djeci kojoj je potreban za društveno uključivanje i kasniji bolji obrazovni uspjeh.“

GOOD inicijativa je nakon angažiranja vanjskih stručnjaka pravne i ekonomske struke koji su izložili preliminarne analize proračuna za 2019. godinu i komparativnu analizu prethodnih proračuna, zaključila kako postoji veliki disbalans između proklamirane političke poruke o važnosti obrazovanja i spremnosti na ulaganje u obrazovanje te kako proračun za obrazovanje nije razvojan i ne osigurava dovoljno sredstava za implementaciju reforme.

Dodatno, zaključeno je da samo reforma kurikuluma nije dovoljna nego je potrebna dobro isplanirana reforma obrazovnog sustava  te je GOOD inicijativa izdala priopćenje za javnost i medije.

 

ŠTO NAM DRŽAVNI PRORAČUN GOVORI O OBRAZOVNOJ POLITICI I REFORMSKOM POTENCIJALU

Priopćenje GOOD Inicijative

GOOD inicijativa nakon preliminarne analize proračuna za 2019. godinu organizirala je 13. prosinca 2018. prvi ekspertni forum na temu ulaganja u obrazovanje.

Analiza je pokazala kako je Hrvatska još uvijek među zemljama članicama Europske unije koje izdvajaju ispod prosjeka EU za obrazovanje, znanost i istraživanje. Iako se na prvi pogled čini kako su izdvajanja za cjelokupni sustav obrazovanja i znanosti relativno visoka, jer ona za 2018. godinu iznose 16,1 milijardu kuna, a u 2019. godini će se popeti  iznad 17 milijardi, većina sredstava je namijenjena plaćama te se ostavlja malo prostora za dodatna ulaganja u unapređenje sustava.

GOOD inicijativa ističe zabrinutost zbog nedostatnih ulaganja u cjelokupnu reformu obrazovnog sustava koja treba podrazumijevati izjednačavanje infrastrukturnog standarda škola, jednosmjensku nastavu i produženi boravak jednako dostupan na teritoriju cijele države, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz za sve učenike/ice. S obzirom na značaj kurikularne reforme u javnom, političkom i društvenom prostoru, iznos dodijeljen u proračunu ne odražava važnost reformskog procesa niti omogućava kvalitetnu provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Udio  Ministarstva znanosti i obrazovanja u ukupnom proračunu Republike Hrvatske jednak je već čitavo desetljeće i kreće se oko 10% ukupnog proračuna, pa je jasno kako tzv. reformu Vlada ne doživljava ozbiljno, već samo  kao  intervenciju bez jasnog okvira, cilja i vizije. Predviđena sredstva i naizgled povećanje sredstava s 33 milijuna kuna u 2018. na 130 milijuna u 2019. godini za kurikularnu reformu zapravo su posljedica nepotrošenih stavki za njenu provedbu, koje su u sklopu sredstava Europske unije trebale biti potrošene u 2018. godini.

Rezultati obrazovanja učenika na PISA testovima sve su slabiji, uz jednaka ulaganja kroz ovo desetljeće i manji broj učenika, stoga je jasno kako obrazovanju u Hrvatskoj nije dovoljna samo reforma obrazovnih sadržaja, već cjelokupna reforma odgojno-obrazovnog sustava. Ovakve intervencije u sustav dovode do novih nejednakosti u obrazovanju, a preslagivanja i eksperimenti na kraju se lome preko leđa nastavnika i učenika.

Zabrinjava što već godinama država dopušta nejednakosti u pristupu obrazovanju s obzirom na prihode jedinica lokalne i područne samouprave i njihove mogućnosti izdvajanja u obrazovanje.  Obrazovanje je Ustavom zajamčeno pravo i kao takvo bi trebalo biti jednako dostupno svim građanima Republike Hrvatske bez obzira na to gdje žive.

Velike nejednakosti u prihodima jedinica lokalne i regionalne samouprave često se odražavaju i na infrastrukturni standard škola, a škole u siromašnijim predjelima mogu dobiti sredstva za uređenje školske infrastrukture samo od Ministarstva ako zadovolje određene uvjeti. GOOD inicijativa već je isticala važnost izjednačavanja infrastrukturnog standarda u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, a u proračunu za 2019. nema većih izdvajanja u pogledu kapitalnih projekata, dapače, kapitalne investicije nominalno ostaju na istom iznosu kao i u 2018. godini od nešto manje od 61 milijun kuna.

Također, uočava se tendencija svođenja kapitalnih ulaganja i provedbe kurikularne reforme na nabavku računalne opreme, čija nabavka neće dovesti do značajnijih pomaka u kvaliteti obrazovanja, ako se istovremeno ne radi na unapređenju i osuvremenjivanju sadržaja i metoda poučavanja te jačanju interdisciplinarnog pristupa obradi različitih tema unutar obrazovnog sustava.

GOOD inicijativa smatra da je javno financiranje udžbenika za sve učenike na teritoriju Republike Hrvatske važan korak prema ostvarenju cilja u potpunosti javno financiranog obrazovanja. Takav korak treba biti dio cjelokupnog plana osiguranja dostupnih popratnih usluga u obrazovanju odnosno toplog obroka, prijevoza, udžbenika i produženog boravka. Takvi potezi moraju se uvoditi sustavno, a ne stihijski kao dio jednokratne političke trgovine.

Također, GOOD inicijativa pozdravlja najave povećanja plaća za radnike u javnom sektoru, uključujući najslabije plaćene visokoobrazovane radnike, odnosno učitelje, nastavnike i profesore, što ipak treba uključiti značajniji rast plaća kako bi one unutar dvije godine dostigle prosjek privatnog sektora, te  poboljšati uvjete rada i ugled profesije. Važno je ulagati i u obrazovanje, odnosno stručno usavršavanje obrazovnih radnika/ca, što je sada nedovoljno zastupljeno u projekcijama za 2019. godinu.

Kontinuirani incidenti pojavnosti nasilja u školama podsjećaju nas da niti jedna vlada do sada nije osigurala dovoljne  preduvjete za smanjenje nasilja u školama: uvela edukaciju o nenasilju od predškolskog odgoja nadalje, osigurala nastavnicima stjecanje vještina nenasilnog rješavanja sukoba u razredu, ojačala poziciju nastavnika u odnosu na različite interne i eksterne pritiske koje doživljavaju, revidirala zastario sustav pedagoških mjera te osigurala dovoljan broj  stručnih suradnika za podršku učenicima, roditeljima i nastavnicima.

Stoga GOOD inicijativa smatra kako Vlada Republike Hrvatske napokon trebala početi gledati na obrazovanje kao cjelovitu sliku, preuzeti odgovornost za razvoj obrazovanja i pokrenuti reformu obrazovnog sustava.

Preporučite članak: