CMS dao komentare na kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja

Large_large_naucimo_biti_veliki

Zadnji je dan komentiranja predmetnih i međupredmetnih kurikuluma za osnovne škole i gimnazije na e-savjetovanju, a svoje komentare poslao je CMS u suradnji s Kućom ljudskih prava i GOOD inicijativom. Pratimo obrazovne i druge politike, ali u ovom slučaju nije nam jasno iz kojeg procesa proizlazi ovo e-savjetovanje niti kako će teći provedba rezultata ovog savjetovanja. 

Premda je kurikularna reforma najavljivana kao cjelovita, a njen cilj bio: „uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja“, ovo e-savjetovanje  uključuje tek jedan dio sustava, a bez jasnog okvira iz kojeg kurikulumi proizlaze. E savjetovanje odnosi se na sadržaje i ishode nastavnih predmeta i međupredmetnih tema no nije jasno kako će oni biti povezani s potrebnim infrastrukturnim preduvjetima, osposobljavanjem stručnih službi i nastavnika za organiziranje i provedbu ovakvih promjena, nema jasan plan provedbe niti iskazane troškove. Također je nejasno i u kojoj je vezi s eksperimentalnom provedbom projekta Škole za život. Analizom proračunskih izdvajanja za obrazovanje može se ustanoviti da se za reformu izdvaja manje od 1% sredstava namijenjenih za obrazovanje čime se ne jamči razvoj i reforma. Smatramo da su za učinkovitu reformu i njenu uspješnu provedbu svi navedeni elementi i njihova povezanost od ključne važnosti.

Želimo upozoriti na dvije nelogičnosti koje dovode u pitanje rezultate trenutnog proces e-savjetovanja: nejasno je  koji je krovni dokumet odnosno okvir i vizija na kojoj je temeljen razvoj pojedinačnih kurikuluma što otežava njihovo sagledavanje u kontekstu cjelovitog školskog kurikuluma i nejasno je u kojoj je korelaciji ovo e-savjetovanje s trenutnim projektom reforme Škola za život. Ista je upravo u eksperimentalnoj provedbi, a najavljeno je da će uskoro obuhvatiti sve škole. Nejasno je zašto se istovremeno provode ova dva procesa. U školama se eksperimentalno provodi novi program, koji - kako bi se proširio na sve škole i prestao biti eksperimentalan - zahtjeva obuhvatnu evaluaciju, dok su na e-savjetovanju novi kurikulumi. Ostaje pitanje, koji od ova dva procesa će biti ključan za nastavak reforme i zašto se vode paralelno?

Neke od udruga okupljenih u GOOD inicijativi dale su veliki broj prijedloga za poboljšanje kurikuluma za međupredmetno područje Građanski odgoj i obrazovanje. Na sadržajnoj razini, komponente koje prepoznajemo kao doprinos kvaliteti u međupredmetnom području Građanski odgoj i obrazovanje jesu, uz nužno znanje, to što se učenike i učenice poučava i vještinama za aktivan doprinos društvu. Ovo smatramo važnim za razvoj njihove građanske kompetencije odnosno za postizanje cilja GOO-a – informiranog, odgovornog i aktivnog građana. U kurikulumu se uviđa važnost demokratizacija škola, uključuje pravo na obrazovanje i pravo na rad te solidarnost. Navedeno smatramo pozitivnim u smislu kvalitete kurikuluma i doprinosa kvaliteti rada na razvoju građanske kompetencije učenika/ca.

Iako kurikulum predviđa iskorak učenika ka zajednici i promiče pomaganje onima koji su u nepovoljnoj poziciji u smislu humanitarnog angažmana, smatramo kako nije dovoljno razrađeno razumijevanje solidarnosti kao pristupa koji se razlikuje od humanitarnog rada ili pomaganja utoliko što uvažava međusobnu povezanost građana kao društvenih bića i članova zajednice i upućuje ih na zajednički rad i suradnju na stvarnoj promjeni društvenih nepravdi kao interesu koji dijele. Smatramo kako dodatna razrada i operacioanlizacija razvijanja solidarnosti među učenicima stvara dodatnu vrijednost u odnosu na pomaganje, koje, iako hvalevrijedno, ne mijenja odnose moći.

No, u ciljevima učenja i poučavanja navodi se i da je nužno „razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, posebice etičnost, moralnost, vrijednosti obitelji i braka“. Nije jasno zašto su ove vrijednosti izdvojene, jer one ne proizlaze iz svrhe ove međupredmetne teme niti ih možemo dovesti u korelaciju sa ciljevima GOO-a. Ukoliko se već žele specificirati temeljne vrijednosti, predložili smo da se sustavno navedu temeljne vrijednosti propisane Ustavom u članaku 3. "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav".

Nadalje, navodi se da aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge podrazumijeva „odgovorne članove i članice razredne, školske, lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice“, no u razradi odgojno obrazovnih ciklusa europska dimenzija je malo, dok globalna dimenzija nije zastupljena, te tu vidimo mnogo prostora za poboljšanje kurikuluma.

Na kraju, u nadi kako će se međupredmetna područja kvalitetno provoditi, a ne postati nešto što nastavnici doživljavaju kao administrativni teret, smatramo da te dijelove kurikuluma treba pažljivije planirati i dovesti u jasnije korelacije s konkretnim predmetima, kako bi se u skladu s navedenim moglo učinkovitije planirati i provoditi osposobljavanje i usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika.

 

 

Preporučite članak: