Ljudska sigurnost

CMS vjeruje kako je u nadolazećem periodu važno sve više prihvaćati, promovirati i razumijeti koncept ljudske sigurnosti, primarno prilikom transformacije klasičnih sigurnosnih institucija. Ljudska sigurnost polazi od sigurnosti svakoga pojedinca i zadaća joj je uspostaviti sigurnosne mehanihzme koji se neće primarno temeljiti na kolektivu, već na potrebama svakog člana društva. U tom smilsu CMS radi na promociji koncepta ljudske sigurnosti u domaćim i međunardnim sigurnosnim politikama. Naš fokus posebno se odnosi na rad policije, sigurnosno-obavještajnog sustava i vojske.

 

Suzbijanje diskriminacije

Jedno od univerzalnih ljudskih prava je pravo na slobodu od diskriminacije i pravo na jednako postupanje, a zaštita jednakosti i nediskriminacije je temeljna vrijednost razvijenih demokratskih društava. Danas u nedovoljno razvijenoj demokraciji koja obilježava hrvatsko društvo, potreba za stvaranjem okruženja koje garantira jednako postupanje, važan je i velik dio šireg okvira izgradnje mira kojom se Centar za mirovne studije bavi.

Diskriminatorni stavovi i ponašanje proizlaze iz stereotipa i predrasuda koje su pak posljedica generaliziranja i uopćavanja te stvaranja pojednostavljenih i vrlo često iskrivljenih slika prema drugačijima od nas samih i/ili grupe kojoj pripadamo. Takvi stavovi najčešće dovode do diskriminatornog ponašanja koje vidimo kao oblik nasilja.

U Hrvatskoj je od 2009. godine na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije i Centar za mirovne studije provodi aktivnosti koji podržavaju provedbu tog Zakona.

Svjesni smo da je diskriminacija toliko kompleksan problem da je za sveobuhvatan i efikasan rad na suzbijanju diskriminacije osim reaktivnog djelovanja (kroz nacionalno i međunarodno zakonodavstvo) potrebno i preventivno djelovanje. Naime, sama legislativa ne može riješiti problem diskriminacije u cijelosti već je potreban širi i dugotrajan rad na promjeni konteksta i društvenih obrazaca koji djeluju kao plodno tlo za diskriminaciju. 

Tako od 2009. godine u okviru anti-diskriminacijskih projekata radimo na stručnim edukacijama specifičnih društvenih skupina u doticaju sa Zakonom (edukacije za pravosuđe, tijela lokalnih vlasti, Ministarstvo unutarnjih poslova, pravobraniteljstva, poslovni sektor i organizacije civilnog društva), izrađujemo istraživanja zakonodavnog anti-diskriminacijskog okvira te istraživanje stavova o diskriminaciji i javne kampanje. U okviru aktivnosti tiskane su brojne stručne publikacije o samom Zakonu kao i letci za krajnje korisnike Zakona (sve publikacije dostupne su uredu Centra za mirovne studije). U zadnjih godinu dana radimo na osnaživanju civilnog društva u praćenju i suzbijanju diskriminacije.

Međuetnički odnosi i interkulturalizam

Danas nam se često čini kako nam trebaju posebni zakoni, vladini odbori i nevladini projekti koji će novim nazivima imenovati nešto što smo prije dvadeset godina imali „pod normalno“. Tako je i sa imenom ovog programa Centra za mirovne studije, koje nas vraća u sam početak rada naše organizacije: crtom razgraničenja podijeljen grad Pakrac u kojemu je rat zamijenio dotadašnje međuljudske odnose, koje danas nazivamo međuetničkim. I danas smo tamo kad god možemo, na području zapadne Slavonije, gdje pokušavamo smanjiti broj onih kojima je psiho-socijalna ili pravna pomoć potrebna i povećati broj onih koji tu pomoć daju.

Kada se osvrnemo na svoj rad uočavamo da se najviše bavimo posljedicama promjena koje su se dogodile u ovom „našem“ dijelu svijeta prije točno dvadeset godina i koje su trajno promijenile identitete prostor-a i živote ljudi.

Interkulturalizam za nas također znači i da volimo putovati, tražiti i naći dobre partnere izvan granica (koje propitujemo) zemlje u kojoj živimo i za koju želimo da postane 'zemlja za 5' za sve koji se u njoj nađu!

U 2012. godini i dalje ćemo raditi na smanjenju utjecaja ekonomske krize na posebno ranjive skupine i ostvarivanju njihovih ljudskih prava, većinom na području za kojeg bi voljeli da stvarno i postane područjem od posebnog državnog interesa te kroz različite aktivnosti (istraživanja, konferencije, ljetne škole, filmski festival) nastavljamo dobro uhodanu suradnju s Komitetom pravnika za ljudska prava (YUCOM) iz Beograda, udrugom Pokretač iz Korenice, udrugom Delfin iz Pakraca, Građanskim odborom za ljudska prava Karlovac, Društvom za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića Mostovi (Zagreb-Islam Grčki), Mirovnim inštitutom iz Ljubljane i Centrom za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda.

Zaštita ljudskih prava

Centar za mirovne studije kontinuirano radi na poboljšanju zaštite ljudskih prava u RH čije je poštivanje preduvjet trajnom i održivom miru. Želimo postići povećanje standarda zaštite ljudskih prava prije svega edukacijom i razmjenom iskustava o korištenju Europskog suda za ljudska prava kao krajnje instance kojoj se obraćamo kada zakaže nacionalno pravosuđe. Nadalje, kroz strateške slučajeve u kojima je prepoznato da nadležna tijela ne postupaju u cijelosti u skladu s međunarodnim odnosno europskim standardima, želimo podići svijest o  problemima prisutnima u društvu s ciljem izmjene određenog zakona ili prakse. Pri tome surađujemo s timom odvjetnika/ca koji su prošli edukaciju Centra za mirovne studije za Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih i prava i temeljnih sloboda.

Afirmacija prava na azil

Od 2003. godine u našem radu važnom držimo temu ljudskih prava stranaca, osobito tražitelja/ica azila i nezakonitih migranata/ica. Azil je pravna i politička zaštita koja se dodjeljuje onim izbjeglicama koje osjećaju osnovan strah od proganjanja zbog pripadnosti određenoj rasi, naciji, zbog boje kože, religijskog vjerovanja, pripadnosti određenoj političkoj skupini ili zbog drugačijeg političkog mišljenja. Ovom tematikom bavimo se kroz praćenje razvoja azilne politike i one prema nezakonitim migrantima, zagovaranjem integracijskih politika prema institucijama te direktnom pomoći i podrškom azilantima/icama u integraciji i tražiteljima/icama azila putem tečaja hrvatskoga jezika. 2004. godine inicirali smo akcijsko istraživanje 'Azil u Hrvatskoj' koje je ujedno bilo i prvo istraživanje o azilu u RH uopće. Rezultati istraživanja odveli su nas u višegodišnju kampanju 'Hrvatska - (k)raj na zemlji' koju provodimo još i danas. Iako se CMS primarno ne bavi socijalnom politikom i socijalnim uslugama, primjećujemo kako je socijalna uključenost tražitelja/ica azila i azilanata/ica slaba te od dodjele prvog azila u Hrvatskoj radimo na razvijanju integracijskih politika za azilante/ice, osobe koje će svoj život provesti u Hrvatskoj i koje se suočavaju sa iznimno teškim životnim uvjetima vezano uz usvajanje hrvatskog jezika, prilika za zaposlenje, daljnjeg obrazovanja, smještaja te kvalitetne zdravstvene i socijalne skrbi.

Javne politike mirovnog obrazovanja

Centar za mirovne studije zalaže se da se sadržaji, vrijednosti i metode obrazovanja za mir uključe u formalni obrazovni sustav. Zagovaranjem mirovnog obrazovanja aktivno se bavimo od 2009. godine, kada smo pokrenuli dugoročnu kampanju „Zvoni za mir“ te kroz rad neformalne koalicije za odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo (ODG) koja se sastoji od 20-tak organizacija civilnog društva.

Sadržaji obrazovanja za mir zapravo su temeljne životne kompetencije, a njihovo usvajanje dugoročan je doprinos prevenciji nasilja u društvu. Poseban značaj imaju s obzirom na činjenicu da je Hrvatska zemlja nedavnog oružanog sukoba, te još uvijek osjeća posljedice društvene i ekonomske tranzicije.
Temeljni sadržaji obrazovanja za mir su: nenasilna komunikacija i transformacija sukoba, nenasilno djelovanje, usvajanje vrijednosti zaštite ljudskih prava, poticanje suradnje, izražavanje vlastitih identiteta i uvažavanje različitosti, kritičko mišljenje, aktivno rješavanje problema i aktivan odnos prema zajednici. Smatramo da navedene sadržaje djeca i mladi trebaju sustavno usvajati tijekom svog obaveznog školovanja.
Kako bi se dugoročno potaklo usvajanje i korištenje ovih sadržaja, metode koje ih trebaju pratiti su participativno, iskustveno i aktivno učenje primjereno dobi i razvoju djece, mladih i odraslih.
Cilj nam je da se obrazovanje za mir kvalitetno i sustavno uključi u cjeloviti program Odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo.