Na Mirovnim studijima i ove smo se godine bavili razumijevanjem uzroka društvenih nejednakosti i isključenosti, upoznavanjem s različitim pristupima otpora direktnom i strukturnom nasilju, traženjem alternativa, pravednijih praksi i modela organiziranja, jer, kako su nas podsjetili i sudionici u svom završnom radu u pristupu Ulrike Krause: „Mir je društveni proces koji mora uključivati sudionike različitih društvenih razina i odražavati njihove potrebe.“

Globalne i domaće društvene probleme istraživali smo kroz više dimenzija, kroz prizmu teorija i praksi nastalih kroz kolektivni aktivistički rad organiziranih građana. Za razliku od programa fokusiranih na visoku diplomaciju, orijentiramo se na društvo – građane, građanke i našu aktivnu ulogu u izgradnji pravednijeg svijeta.  Istraživali smo i upoznavali se s alternativama statusu quo - drugačijm politikama i praksama.

Programske cjeline Mirovnih studija su i ove godine bile:

1. Vještine suradnje (komunikacijske vještine, razumijevanje i transformacija sukoba, nenasilje i nenasilno djelovanje)
2. Pristupi i analize za pozitivan mir (globalno društvo i ekonomska pravda, ljudska prava, feminizam, spol, rod, seksualnost, ljudska sigurnost i migracije, ratno i antiratno nasljeđe)
3. Prakse za društvenu promjenu (aktivističke prakse, mentorske grupe, završni radovi)

Mirovne studije 2023. organizirale su i pratile članice programsko-organizacijskog tima: Antonija Potočki, Iva Zenzerović, Kristina Klišanin i Lana Jurman.

 

Kroz uvodnu programsku cjelinu Vještine suradnje vodili su nas i usmjeravali: Lana Jurman, Lovorka Bačić, Andrijana Parić, Ana Raffai i Otto Raffai. U prvom dijelu programa upoznavali smo se međusobno, gradili prostor suradnje i tražili načine aktivnog nenasilja u društvu. Ocrtali smo polje obrazovanja za mir, upoznali se s definicijama pozitivnog mira, strukturnog nasilja, odnosa društvene moći, a u grupi ih analizirali i kontekstualizirali. U pripremi za suradničke odnose pomažu nam znanja i vještine poput nenasilne komunikacije, razumijevanja, analize i transformacije sukoba. Upoznali smo se sa „zonom nenasilja“, obilježjima nenasilnih akcija i pristupima temeljenim na mirovnoj logici. U ovom dijelu programa puno smo vježbali i ovim pojmovima nastojali dati praktičnu dimenziju direktno na susretima, a također i potaknuti sudionike i sudionice da ih koriste i izvan učionice.

Središnji dio programa otvorili smo cjelinom Globalno društvo i ekonomska pravda. Kako su povezane krize na ekonomskom, okolišnom i društveno-političkom planu analizirali smo s Draženom Šimlešom. Možemo li učiniti dugoročne sustavne pomake korisne za društvo i okoliš ili da i dalje svake godine čistimo isti potok? Analizirali smo koliko sustavno, ali i individualno/konzumerski pritišćemo i trošimo planetu kroz naš ekološki otisak, ali i tražili kako politikama, lokalnim akcijama, aktivnostima i alatima možemo umanjiti trošenje resursa i zaustaviti porast društvenih i ekonomskih nejednakosti. Temu smo, uz podršku voditelja Jovice Lončara i Luke Čuljka lokalizirali klasnom prizmom, raspodjelom bogatstva, radničkim pravima i ulogom sindikata uz neizbježan pogled na naše prakse. Toni Prug pomogao nam je da razbistrimo kako da razmatranje uključimo  proizvodnju javnog, ne nužno samo privatnog bogatstva, te i poticanje solidarnosti i sindikalnog organiziranja.

Nastavili smo rad na temama Ljudskih prava. Upoznali smo se s temeljnim vrijednostima koje stoje iza zaštite dostojanstva svakog čovjeka, s temeljnim međunarodnim i domaćim mehanizmima promoviranja i zaštite prava. U ovim bloku posebno smo se dotakli prava žena i prava romske nacionalne manjine. Kroz Moot court - Simulaciju suđenja na Europskom sudu za ljudska prava pripremali smo se i vježbali zastupanje na međunarodnom sudu. Mogli smo ući u uloge podnositelja tužbi i sudaca, bolje razumjeti kompleksnost pravne borbe za ljudska prava. Prema riječima sudionica ovaj im je pristup također „oživotvorio” važnost ljudskih prava u svakodnevici. Voditeljice na ovoj cjelini bile su: Tatjana Vlašić, Ivana Radačić, Suzana Fugaj i Sara Lalić.

Na uvod u ljudska prava nadovezala se cjelina Feminizam, rod, spol, seksualnost kroz koju su nas vodili Amir Hodžić, Petra Karmelić i brojni dragi gosti. Na ovoj smo se cjelini upoznali s osnovnim pojmovima: spol, rod, seksualnost, feminizam. Upoznali smo se s valovima feminizma, tematizirali prostor izvan binarnosti roda, te se osvrnuli na feminističku teoriju i praksu. S nama su bili: Erin Vlahović i Arian Kajtezović, Nina Čolović, Stipe Nogalo, te scenaristica i akteri filma „Ja bi da to imam doma“: Emina, Smiljan i Nora s kojima smo razgovarali o diskriminaciji, vršnjačkom i obiteljskom nasilju koji su i dalje nažalost prisutni prema pripadnicima LGBTIQA+ zajednice. Neizbježno za Mirovne studije, na kraju i ove cjeline voditelji su podijelili informacije, a sudionice i sudionici motivaciju za aktivističko uključivanje u rad na ovim temama.

Kroz suvremena pitanja Migracija vodile su nas Sara Kekuš i Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije koje su nas suočile s okrutnim režimima s kojima se ljudi susreću prilikom pokušaja ulaska u EU te problemima s kojima se svakodnevno susreću u integraciji. U okviru kolegija sa svojim nas je istraživačkim doktorskim radom "Naknadni potresi u obrazovanju: perpetuirano izmještanje mladih izbjeglica uslijed višestrukih pandemija te društvenih hijerarhija i granica" upoznala gošća Emina Bužinkić.  Ovu cjelinu zaokružili smo s temama integracije i važnosti političkog osnaživanja novih članova našeg društva. Svoje iskustvo s nama su podijelili gošće i gosti iz Panafričkog društva PADUH, kolektiva Žene ženama i Semih Adıgüzel, student prava.

Kroz Ratno i (ne manje važno) antiratno nasljeđe vodili su nas Goran Božičević, Vesna Teršelič i Aneta Vladimirov. Nakon sažetog uvoda u neposredni predratni kontekst s početka 90-tih, otvorili smo, na osobnoj i društvenoj razini pitanja relevantna za tadašnje tranzicije, eskalaciju za strukturno i direktno nasilje. Važno za Mirovne studije, upoznali smo se i s otporima pojedinaca i grupa takvom nasilju, kao i jedinstvenim naporima izgradnje mira na našim prostorima. Sa sudionicima smo razgovarali o tome što je od tog iskustva primjereno i može se koristiti u post-ratnoj izgradnji zajednica, kakvom će, nadamo se, uskoro biti i Ukrajina. S autoricom Anetom Vladimirov posjetili smo izložbu “Objektiv NDH: Opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost” čime smo otvorili pitanja kulture i politika sjećanja. Za kraj ovog bloka, približili smo važnost suočavanja s prošlošću i tranzicijske pravde, ispitivali značaj i tražili primjerene aktivnosti za rad s mladima na ovim temama.

Kroz godinu se provukla i cjelina Prakse za društvenu promjenu koju je pripremila i organizirala Iva Zenzerović. Upoznali smo se s osnovnim pojmovima i praksama iz sfere organiziranja za društvenu promjenu: udruge, zaklade, sindikati, mreže, platforme, inicijative; javno i zakonodavno zagovaranje: uloge građana i uloge donositeja odluka. Upoznali smo se s nizom kreativnih aktivnosti koje građani koriste da skrenu pažnju javnosti na neku društvenu nepravdu ili problem i ponude rješenje. Informativno i kritički prošli smo kroz mali historijat (samo)organiziranja u našem dvorištu, bistrili vlastite prijepore, kao i motivaciju za djelovanje. U goste su nam prema preferencijama naših sudionica došle i Sandra Benčić i Jelena Miloš, predstavnica Sindikata novinara Maja Sever i predstavnice Zaklade za ljudska prava i solidarnost Solidarna Marina Škrabalo i Marinela Matejčić.

Sudionice i sudionici radili su u 4 mentorske grupe i sastavili sljedeće radove:

1. Volonterski projekt Pakrac – 30 godina nakon: Izbijanje mira
2. Volonterski projekt Pakrac – 30 godina nakon: Grad bez ljudi, uz mentorstvo Gorana Božičevića
3. Priprema radionice za mlade: Što me žulja? 'ko će to riješiti?, uz mentorstvo Ive Zenzerović i Antonije Potočki
4. Pushbackovi na granicama: tko je iznad zakona? - medijsko izvještavanje o pushbackovima i mirovna logika u politikama prema izbjeglicama, uz mentoricu Anu Raffai
5. Transfobija u medijima: desničarski trendovi, mainstream mediji i afera TERF, uz mentorstvo Amira Hodžića i Petre Karmelić

Završne radove predstavili smo 1. srpnja na Recikliranom imanju Vukomerić.

O Mirovnim studiima 2023. sudionice i sudionici su rekli:

 

Za voditelje/ice kolegija se vidi da su stručni i iskusni u području o kojem predaju, bilo kroz formalno obrazovanje i akademiju i/ili kroz terensko iskustvo, aktivizam, itd. To im daje velik kredibilitet i osjećaj povjerenja od strane sudionika, u smislu, ti ljudi znaju o čemu pričaju. Isto tako, vidi se da imaju i predavačkog iskustva, svi su bili poticajni, ali ne i nametljivi, što mi se užasno svidjelo!

Puno hvala svim voditeljima kolegija, a posebno organizatorima. Sve je teklo izuzetno glatko, a znam da nije nimalo jednostavno osigurati provedbu obrazovnog programa u trajanju od 6 mjeseci. Osim toga, svi ste bili neizmjerno susretljivi i otvoreni prema nama. Osjećala sam kao da smo svi dio jednog tima.

Hvala na prilici za ovakav način cjeloživotnog učenja i na stjecanju vještina rada s ljudima, na toliko raznolikom programu i temama oko kojih smo se educirali. Lijepa organizirano i pohvalno je što se Mirovni studiji nastavljaju nakon toliko godina i nadam se da će se nastaviti i u idućim godinama kako bi nove generacije bile bogatije za ovakva znanja i mogućnosti.

 

Hvala svim sudionicima i sudionicama što su svojim sudjelovanjem i iskustvima obogatili ovu godinu, što nam daju vjetar u leđa da i nakon 25 godina neprekinutog rada nastavimo s Mirovnim studijima, da tražimo i dijelimo građanski doprinos nenasilnoj društvenoj promjeni. Hvala svim voditeljima, mentorima i gostima što su i ovu godinu učinili posebnom i ohrabrujućom.

Sljedeću godinu planiramo u hibridnom formatu: online i uživo i moći ćete nas upecati iz svih dijelova Hrvatske. Prijave će biti objavljene u studenom, pratite vijesti i društvene mreže Centra za mirovne studije.