Funkcije rezidualnog mehanizma Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)

Large-noimage

Piše Martin Petrov, predstojnik Ureda tajnika MKSJ-a

 

Što je Rezidualni mehanizam? Koje će mu biti funkcije i odgovornosti i što on znači za pravosudne institucije u Hrvatskoj koje se bave predmetima ratnih zločina?

Mehanizam nije samo MKSJ pod drugim imenom.

Mehanizam nije ni “mini-MKSJ”.

Mehanizam nije istražno tijelo koje će nastaviti istraživati kršenja međunarodnog prava i podizati optužnice.

Mehanizam nije novi ad hoc međunarodni sud, niti je u prvom redu jedan međunarodni kazneni sud uopće.

 

Dugi niz godina, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), zajedno sa sestrinskim sudom za Rwandu (MKSR) i Ujedinjenim narodima, radi na tome da se osigura da su poduzete mjere za nastavak preostalih aktivnosti Suda nakon njegovog zatvaranja. Vijeće sigurnosti UN-a prepoznalo je “znatan doprinos MKSJ-a međunarodnom kaznenom pravosuđu i pozivanju na odgovornost za teška međunarodna kaznena djela,” podsjećajući da je MKSJ “uspostavljen u specifičnim okolnostima u bivšoj Jugoslaviji kao ad hoc mjera koja doprinosi obnavljanju i održavanju mira.” Vijeće sigurnosti je konstatiralo i da je MKSJ i dalje u postupku provođenja strategije okončanja svojeg rada, uključujući završetak svih prvostupanjskih i žalbenih postupaka, i ponovno je naglasilo svoju odlučnost da se bori protiv nekažnjivosti za sve odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

 Međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (IRMCT) stoga je uspostavljen rezolucijom Vijeća sigurnosti br. 1966, koja je usvojena 22. prosinca 2010. godine.

Rezidualni će mehanizam imati dva ogranka, po jedan za svaki od sudova (za Rwandu i bivšu Jugoslaviju) i počet će s radom 1. srpnja 2013. za MKSJ, a 1. srpnja 2012. za MKSR.

 Sjedište ogranka za MKSJ bit će u Den Haagu, a ovisi o sporazumu koji tek treba biti sklopljen  s Nizozemskom, te koji treba usvojiti Vijeće sigurnosti. Vijeće sigurnosti je utvrdilo da će mehanizam za MKSJ početi s radom 1. srpnja 2013. i nastaviti djelovati sve  dok Vijeće sigurnosti ne odluči drukčije, te je dalje navelo da će se napredak u radu mehanizma razmotriti 2016. godine, a nakon toga svake dvije godine.

 Statut Mehanizma predviđa deset “rezidualnih funkcija”:

 Prvo, suđenje optuženicima u bijegu. Ova se funkcija odnosi na prvostupanjske i žalbene postupke protiv osoba protiv kojih je MKSJ podigao optužnicu, a koje su u bijegu. Međutim, nedavnim uhićenjem Gorana Hadžića pred MKSJ-om nema više nijednog optuženika u bijegu, te ova funkcija postaje bespredmetna.

 Drugo, žalbe na prvostupanjske presude MKSJ-a. Ova se funkcija se odnosi na žalbe tužiteljstva ili optuženika na prvostupanjske presude koje je izrekao MKSJ. Mehanizam će imati nadležnost nad svakom žalbom na prvostupanjsku presudu MKSJ-a u za koju je najava žalbe podnesena 1. srpnja 2013. ili nakon tog datuma. Na osnovi toga, a  imajući na umu najnovije procjene završetka prvostupanjskih i žalbenih postupaka pred MKSJ-om, znamo da će Mehanizam voditi samo eventualne žalbene postupke u predmetima protiv Karadžića, Mladića i Hadžića.

 Treće, ponovljeno suđenje protiv osoba koje je optužio MKSJ. Ova se funkcija odnosi na ponovno suđenje optuženicima pred MKSJ-om koje naloži Žalbeno vijeće MKSJ-a ili Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma. Mehanizam će imati nadležnost nad svakim ponovljenim suđenjem protiv nekog optuženika pred MKSJ-om koje naloži Žalbeno vijeće MKSJ-a ili Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma 1. srpnja 2013. ili nakon tog datuma.

 Četvrto, suđenje u predmetima za nepoštivanje suda i lažno svjedočenje. Ova se funkcija  bavi prvostupanjskim i žalbenim postupkom protiv osoba optuženih za nepoštivanje suda ili lažno svjedočenje pred MKSJ-om ili Mehanizmom, kao i istraživanjem navoda o nepoštivanju suda ili o lažnom svjedočenju. Mehanizam će biti nadležan za provođenje istrage, prvostupanjske i žalbene postupke u predmetima koji se odnose na postupke pred Mehanizmom, kao i u predmetima koji se tiču postupaka pred MKSJ-om u kojima je optužnica potvrđena 1. srpnja 2013. ili nakon tog datuma.

 Peto, postupak preispitivanja presuda. Ova se funkcija odnosi na vođenje postupka preispitivanja pravomoćnih presuda MKSJ-a ili Mehanizma. Mehanizam će imati nadležnost da provodi postupke preispitivanja vlastitih presuda, kao i presuda MKSJ-a u slučaju gdje je zahtjev za preispitivanje podnesen 1. srpnja 2013. ili nakon tog datuma.

 Šesto, prosljeđivanje predmeta nacionalnim jurisdikcijama. Ova se funkcija odnosi na prosljeđivanje predmeta nacionalnim jurisdikcijama. Mehanizam mora uložiti sve napore da proslijedi eventualne predmete koji se odnose na osobe koje nisu među najvišim vođama, a za koje se sumnja da su počinili kaznena djela u nadležnosti Mehanizma. To uključuje predmete u vezi s nepoštivanjem suda i lažnim svjedočenjem za koja je Mehanizam nadležan. Mehanizam će biti nadležan i za praćenje i poništavanje takvih prosljeđivanja, bez obzira je li ih naložio sam Mehanizam ili ih je prethodno naložio MKSJ. Međutim, važno je  naglasiti da se trenutačno ne razmatra prosljeđivanje predmeta protiv nijednog od optuženika u pritvoru Međunarodnog suda.

 Sedmo, zaštita svjedoka. To se odnosi na zaštitu žrtava i svjedoka kako u tekućim predmetima pred Mehanizmom, tako i u završenim predmetima pred MKSJ-om i Mehanizmom. Od 1. srpnja 2013., Mehanizam će imati nadležnost i odgovornost za zaštitu žrtava i svjedoka u završenim predmetima pred MKSJ-om. Ta će nadležnost i odgovornost uključivati očuvanje postojećih zaštitnih mjera, te odgovaranje na zahtjeve za izmjenu ili ukidanje postojećih zaštitnih mjera. Treba naglasiti da će MKSJ zadržati nadležnost i odgovornost za zaštitu žrtava i svjedoka u tekućim predmetima pred MKSJ-om do završetka tih predmeta.

 Osmo, nadgledanje provođenja kazni. Ova se funkcija odnosi na određivanje država u kojima će osuđene osobe izdržavati kazne i nadgledanje provođenja kazni za osobe osuđene pred MKSJ-om i Mehanizmom. Nakon 1. srpnja 2013., Mehanizam će biti nadležan da određuje države u kojima će se izdržavati kazne, uključujući i za osobe koje budu osuđene pred MKSJ-om nakon tog datuma. Osim toga, Mehanizam će biti nadležan za nadgledanje izvršenja kazni i odlučivanje o zahtjevima za pomilovanje ili ublažavanje kazne, uključujući i za osuđene osobe koje se već nalaze na izdržavanju kazne od datuma početka izdržavanja pojedinačnih kazni – što je zadatak koji trenutačno obavlja predsjednik Međunarodnog suda.

 Deveto, pomoć nacionalnim jurisdikcijama. Ova se funkcija odnosi na pružanje pomoći nacionalnim sudovima pred kojima se vode relevantni postupci, uključujući prebacivanje spisa, odgovaranje na zahtjeve za pružanje dokaza i zahtjeve za ispitivanje osoba u pritvoru, koji mogu uključivati i funkciju  zaštite svjedoka. Kako se broj osoba protiv kojih se vodi postupak pred Međunarodnim sudom smanjuje, broj onih koji se kazneno gone pred lokalnim pravosuđima raste. Već godinama broj zahtjeva za pomoć koje Međunarodni sud prima od sudova, tužitelja i odvjetnika obrane iz regije raste. Nakon 1. srpnja 2013., Mehanizam će odgovarati na takve zahtjeve nacionalnih vlasti za pomoć u vezi s istragama, kaznenim progonom ili suđenjem odgovornima za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji.

 Deseto, upravljanje arhivom MKSJ-a i Mehanizma. Ova se funkcija odnosi na upravljanje arhivom i spisima MKSJ-a i Mehanizma. Nakon 1. srpnja 2013., Mehanizam će imati isključivu nadležnost i odgovornost za arhive i spise MKSJ-a. Ova funkcija će uključivati značajan broj različitih aktivnosti, uključujući organizaciju arhiva i spisa, koordinaciju s informacijskim centrima, pružanje pristupa, i upravljanje arhivima i spisima u smislu njihove primarne i sekundarne vrijednosti. Jednostavno rečeno, nakon 1. srpnja 2013., Mehanizam će biti kontakt adresa za sva pitanja koja se odnose na zaštitu svjedoka u završenim predmetima, provođenje zatvorskih kazni koje je izrekao MKSJ, zahtjeve nacionalnih vlasti za pomoć i upravljanje arhivama Međunarodnog suda i pristup tim arhivima.

 MKSJ i Mehanizam radit će zajedno s domaćim partnerima kako bi se osiguralo da ova tranzicija protekne glatko što je više moguće. Ostaje još mnogo toga za obaviti, ali Mehanizam će imati osoblje i resurse potrebne za izvršenje svoje misije uz podršku Ujedinjenih naroda.

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.