Vjera u vlastite snage

Large_mirovni_studiji_2016-17__1_

Rastali smo se od devetnaeste generacije studenata Mirovnih studija. Prisjetili smo se stoga godine u kojoj smo kroz 220 sati predavanja, radionica i treninga i još 20 sati praktičkog rada zajednički učili, promišljali i upogonili metode, mehanizme, taktike i vrijednosti koje stoje iza našeg rada na društvenoj promjeni. U godini u kojoj su postojali organizirani pokušaji koji su prijetili dodatno umanjiti teško izborenu razinu prava, zajednički smo raspravljale, marširale, gradile savezništva i prijateljstva. 

Uz polaznice i polaznike Mirovnih studija,  kroz 15 kolegija vodio nas je neumorni voditeljski tim: Lovorka Bačić, Lana Jurman (Uvod u mirovno obrazovanje), Jasna Račić (Uvod u mirovne studije: Suvremeni izazovi), Druška Pribičević Gelb, Sara Lalić, Cvijeta Senta, Ivana Radačić, Tanja Vlašić (Uvod u ljudska prava), Amir Hodžić (Spol Rod Queer), Ana Raffai, Otto Raffai (Nenasilno djelovanje), Goran Božičević (Izgradnja mira), Vesna Teršelić (Suočavanje s prošlošću), Gordan Bosanac (Ljudska sigurnost), Julija Kranjec, Emina Bužinkić, Drago Župarić Iljić (Postkolonijalizam i migracije, Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva), Vesna Janković (Feministički pokreti i prakse), Dražen Šimleša (Održivi razvoj), Jelena Miloš, Jovica Lončar, Iva Ivšić (Ekonomska nejednakost i radnička prava) i Iva Zenzerović Šloser (Aktivističke prakse i društvena promjena).

Kako nam ni to nije bilo dovoljno, na predavanja smo pozvali i druge praktičarke i teoretičare, aktivistikinje i aktiviste, naše saveznike i prijateljice: Arian Kajtezović (TransAId), Mia Gonan (Zagreb Pride), Eugen Jakovčić (Documenta), Lana Zdravković (Mirovni Inštitut), Mitre Georgiev (Kuća ljudskih prava), Branimir Šloser (NK  Zagreb 041), Vildana Semić Isaković (Medžlis Islamske zajednice Sisak), Vesna Zovkić (Isusove male sestre), Zinka Mujkić (Okus doma), Princ Wale Soniyi (Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj), Danijela Draštata (HRT), Rada Borić (Ženski studiji), Karlo Kralj (Mreža mladih hrvatske), Lorena Drakula (Studentski zbor FFZG), Ana Brakus (Novosti), Stipe Ćurković (Centar za radničke studije), Bojan Nonković (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Ana Vračar (BRID), Goran Jeras (Zadruga za etično financiranje). Posebna zahvala ide i volonterkama Suzani Fugaj, Luciji Dumančić i Petri Mađerčić i Goranu Grossmanu koji su nam pomogli u praćenju programa. 

Novost u ovogodišnjem programu činio je kolegij Suvremeni izazovi Mirovnih studija kojim smo program obogatili teorijskim pogledom na aktualnu društvenu situaciju. Suočeni s činjenicom kako akcije za popravljanje stanja neće još dugo biti dostatne htjeli smo si dopustiti priliku promišljanja o novim emancipacijskim konceptima i vidjeti na koji nas način potiču na promjenu? U sklopu ovog pilot kolegija ugostili smo predavanja „Transformativno obrazovanje“ Vedrane Spajić Vrkaš, „Politike straha/Politike nade“ Hrvoja Jurića, „Repolitizacija demokracije“ Tomislava Tomaševića i „Konstrukcija Drugog“ Biljane Kašić. 

Polaznice su se aktivirale kroz 4 mentorske grupe kroz koje su istražili teme koje su ih najviše žuljale. 

U mentorskoj grupi Dugave: Otvorena zajednica sudjelovali su Vedran Brblić, Andrea Rudan, Željka Jurlina, Dijana Kocijan, Tea Jagatić, Nina Posavec, Greta Aukst i Luka Antić. Oni su u suradnji s Ivom Zenzerović Šloser mapirali kvart Dugave i proveli razgovore s predstavnicima lokalne samouprave (Mjesni odbor i Vijeće gradske četvrti), građanskih inicijativa (Građanska inicijative Dugave, Nogometni klub Zagreb 041), obrazovnih i drugih institucija(Knjižnica Dugave,  Župa Svetog Mateja, Dom za odgoj djece i mladeži Dugave, Osnovna škola Frana Galovića, Osnovna škola Gustav Krklec Travno, Waldorfska škola, Prihvatilište Porin). Kroz intervjue i direktne akcije ova je mentorska grupa ispitivala načine na koji različiti akteri u zajednici mogu pružiti doprinos u stvaranju zajednice dobrodošlice u Dugavama. Iz rada su osmislili i konkretne preporuke poput redovitog informiranja stanovnika Dugava, provođenja senzibilizacijskih aktivnosti, redovitog ispitivanje potreba tražitelja azila, ostalih stanovnika Dugava i lokalnih aktera, uvođenja integracijskih asistenata u škole.

Mentorsku grupi Reproduktivna prava mentorirao je Amir Hodžić, a polaznice Petra Lovasić,  Erica Mikac, Dorina Sraka, Jelena Perak, Tatjana Ćosić i Ana Pavin bavile su se pravom na pobačaj kroz analizu pravnog okvira, obrazovnih materijala i medija te intervjuima s stručnjacima i skupljanjem osobnih priča žena. Mentorska grupa temi je pristupila s uvjerenjem kako je pitanje dostupnosti sigurnog i legalnog pobačaja pitanje zaštite ljudskih prava žena. S tim uvjerenjem smatraju pristupili su i otkrivanju metoda kojima se neokonzervativni pokreti služe za stigmatizaciju žena koje se odlučuju na pobačaj. Kao kontranarativ, ova mentorska grupa ponudila je osobna svjedočanstva žena koje govore o vlastitim razlozima za pobačaj, o njihovom viđenju zakonskog okvira, priziva savjesti kod liječnika, važnosti edukacije i slično.

Grupa  Održivi aktivizam bavila se prikupljanjem i sistematizacijom znanja o održivim aktivističkim praksama i elementima održivosti u organizacijama i inicijativama. Kroz intervje s aktivistima Tia Glavočić, Goran Đurđević, Paula Zore i Mirjana Grabovac u suradnji s Jasnom Račić približile su se nacrtu elemenata održivosti organizacija: rotiranje pozicija moći, otvorenost organizacije za nove članove, ispunjavanje svoje društvene uloge; pronalaženje rješenja za potrebe svojih članova i šireg društva, osobna održivost i angažiranost članova, institucionalizacija – materijalni resursi – neovisnost, akteri neovisni o odnosima moći, neodustajanje od svojih vrijednosti, međuljudski odnosi, sposobnost samoreprodukcije – obnavljanja i postojanja u kontinuitetu, balans između solidarnosti i odgovornosti, realni ciljevi.

Temom Prekarnog rada bavili su se Anja Victoria Biser, Fahira Kolić, Kristina Marić, Kristijan Vojnić, Marija Tomac, Paulo Simić i Željka Vrbaslija u suradnji s mentorima Majom Plejić i Jovicom Lončarom. Grupa se odlučila na analizu različitih nesigurnih oblika rada; studentskog, agencijskog, stručnog osposobljavanja. Anketa provedena na preko 200 studenata i studentica pokazala je kako studenti nisu zadovoljni ponudom i uvjetima rada preko student servisa. Trenutni model, pokazalo se, dodatno otežava studiranje onima koje klasna pozicija primorava na rad uz studiranje. Slično se pokazalo i kod drugih nesigurnih oblika rada: oni najmanje pogoduju onima koji su društveno najugroženiji i prebacuju sav rizik za same radnike.

Polaznice i polaznici su za program rekli:

U velikoj mjeri su me Mirovni studiji motivirali budući da sam otkrila više mogućnosti i više kanala kroz koje se može uključivati. Također, osobna iskustva polaznika su uvelike pridonijela motivaciji i utjecala na to da se društvena promjena čini mogućom.

Ma hvala što ste me ojačali i mislim da mi je ovo  bila jedna od pametnijih odluka u životu. Podupirem vaš rad i nadam se da ću se imati još prilike involvirati. Hvala na svim informacijama, razumijevanju i ponovno vraćenoj vjeri u vlastite snage.

Motivirali su me jer sam shvatila da takve akcije imaju smisla i da promjena dolazi od dolje. Isto tako, nude nam se svakakve akcije u koje se mogu uključiti.

.. a mi se njima zahvaljujemo što su obogatili naše utorke i četvrtke!

 

Pripremu i program Mirovnih studija 2016/17 smo realizirali uz podršku Zaklade za razvoj Civilnog društva/EEA - Norveški fondovi, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, programa IPA Europske unije za Republiku Hrvatsku i programa Europske Unije Kreativna Europa. 

 

Preporučite članak: