U Hrvatskom saboru održan okrugli stol „Građanski odgoj i obrazovanje – vrijednosti i izazovi“
Darko Tot, MZOS, osvrnuo se na pitanja operativne provedbe građanskog
odgoja i obrazovanja (GOO) te izjavio da će Povjerenstvo MZOS-u predložiti
finalni plan uvođenja do kraja lipnja. Istakao je da je uvođenje novog predmeta
od samostalnosti Hrvatske najveća intervencija u sustav odgoja i obrazovanja te
da će Ministarstvu biti potrebna sustavna podrška ostalih dionika. „Hrvatska
će, ukoliko se zadrži predložen plan uvođenja i provedbe, sa 175 sati GOO-a
kroz školovanje biti pri vrhu ljestvice europskih zemalja u ovom
odgojno-obrazovnom području“.
Vedrana Spajić Vrkaš, profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukratko
je opisala razvoj ideje uvođenja sadržaja obrazovanja za ljudska prava i
demokratsko građanstvo s kojom se počelo
još 1996. godine no tek sada imamo ozbiljnije napore za uvođenje ovih sadržaja
sustavno i kao obavezne u obrazovni sustav. Prema izvješću Europske komisije iz
2010., Hrvatska je jedina država Europske unije koja službeno u
odgojno-obrazovnom sustavu nema sadržaje ovog tipa. Rezultati praćenja
eksperimentalne provedbe GOO-a u 12 škola ukazuju na nedostatke u dimenziji
znanja učenika o pitanjima demokracije, građanstva, načinima odlučivanja u
demokraciji, podijeli vlasti; pozicioniranje na liniji 'mi' i oni, te na
činjenicu da je cjelokupno stanje socijalne distance izraženije nego u
prijašnjim generacijama. Najveći izazov uvođenju GOO-a koji navodi prof. Spajić
Vrkaš činjenica je da je mali postotak nastavnika neke od sadržaja iz područja GOO-a
imao priliku usvojiti za vrijeme studija te je istakla potrebu podrške svih dionika u uvođenju ovih sadržaja na
visokoškolsku razinu, prvenstveno kroz suradnju pravnih, filozofskih, fakulteta
političkih znanosti i učiteljskih fakulteta, te kreiranje modula na svim
nastavničkim fakultetima.
Furio Radin, saborski zastupnik, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina, uvodno je izjavio da nema čovjeka koji se rukovodi razumom,
a koji je protiv uvođenja GOO-a, ali je naveo i brojne probleme s njegovim
uvođenjem. Savjetovao je konkretne i dobro utemeljene sadržaje, potrebu
konstantne evaluacije, osiguravanje otvorenog dijaloga svih svjetonazora, te
izradu priručnika i udžbenika kao preduvjet kvalitetnog uvođenja u praksu.
Gvozden Flego, saborski zastupnik, voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u
Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, podržava uvođenje GOO-a kao značajne
inovacije u odgojno-obrazovnom sustavu uz uvjete da se prakticira u školi i
razredu te bude transverzalan kroz različite predmete. Zalaže se za kurikulumski
pristup uvođenja, a pohvalio je da se kroz GOO osim na znanjima radi i na
razvoju vještina. Naveo je da zakoni od 2008. traže da se nastava preorijentira
na kurikulumski pristup, no do sada do te promjene u obrazovnom sustavu nije
došlo. Kao jedan od najvažnijih koraka prema zaokruživanju ciklusa kvalitetnog
GOO-a navodi uvođenje ovih sadržaja na visokoškolskoj razini, te smatra da su
nastavnici ključ - „80-90% ishoda ovisi o nastavniku“.
Dunja Špoljar, saborska zastupnica, članica Odbora za obrazovanje, znanost i
kulturu, temeljem dugogodišnjeg rada u školi potvrdila je da su se neki
elementi GOO-a i ranije provodili u školama. Uz prikaz primjera provedbe
sadržaja u trećem razredu osnovne škole Lijepa naša iz Tuhelja, zaključila je da
bez educiranih učitelja i učiteljica neće biti kvalitetne provedbe.
Lovorka Bačić, CMS, predstavnica GOOD Inicijative, predstavila je rad
Inicijative u podršci uvođenju GOO-a. Naglasila je da relevantna istraživanja u
ovom području provedena u poslijednjih 7 godina pokazuju da je potrebno učiniti
još dosta kako bi mladi, a i cijelo društvo, razumjelo demokraciju i znalo u
njoj živjeti odnosno razvilo građansku kompetenciju. „Bez ovakvog obrazovanja
teško ćemo ostvariti cilj da imamo informirane, odgovorne i aktivne građane –
one koji imaju znanja, razvijene vještine i stavove tj. znaju što, kako i zašto.“ Inicijativa
GOOD smatra kako je odgovornost države da osigura uvjete za razvoj građanske kompetencije učenika, a ključnim za
kvalitetno uvođenje i provedbu Inicijativa, uz kvalitetno obrazovanje i
usavršavanje nastavnika i učitelja te razvijanje demokratske školske klime vidi
i praćenje, evaluiranje i unaprijeđivanje provedbe; strateški
pristup obrazovanju kroz donošenje strategije te prilagodbu svih propisa u
području obrazovanja; osiguravanje financijskih sredstava za uspješno
funkcioniranje obrazovanja odnosno potrebu da se ulaganju u obrazovanje
pristupi kao strateškoj investiciji od ključnog značaja za RH, a ne kao trošku.
