Otvoreno pismo povodom političkih izjava koje dovode u pitanje presude međunarodnih i domaćih sudova i antifašizam
1) Izjava predsjednice Vlade
RH na svečanosti u Kninu
Premijerka Jadranka Kosor je u
svom govoru povodom obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti i Dana pobjede,
te 16. godišnjice Vojno-redarstvene akcije „Oluja“ 5. kolovoza 2011., uputila
pozdrav „svim hrvatskim generalima“ s vrlo jasnom porukom da pozdrav upućuje i
onim generalima koji su okrivljeni ili osuđeni za ratne zločine. Nitko od
prisutnih najviših državnih dužnosnika nije se tome usprotivio. Generalima Anti
Gotovini i Mladenu Markaču upravo je istjecao rok za žalbu na prvostupanjsku
nepravomoćnu presudu MKSJ-a.
Takav istup s političke pozornice
predstavlja nepoštovanje Suda, a može se tumačiti i kao pritisak na pravosuđe
te nagovještaj nepriznavanja eventualno osuđujućih, pravomoćnih sudskih
presuda. Kako te riječi nije izrekla građanka u svoje ime, niti političarka u
ime stranke, već predsjednica Vlade, može se izvući zaključak da RH ne priznaje
presudu, odnosno, ne poštuje MKSJ (iako smo jedna od država koja ga je
osnovala), da visoki dužnosnici/a nastavljaju slabo obaviještenoj javnosti
plasirati poluistine o tome za koje zločine su generali Gotovina i Markač
okrivljeni, odnosno nepravomoćno osuđeni te da se na pragu ulaska u EU ne
poštuju europski principi poštovanja i pravosuđa, nemiješanja u rad pravosudnih
organa, poštovanja ljudskih i manjinskih prava, konačno, uvažavanja i
solidarnosti sa žrtvama. Štoviše, upravo zbog toga, u ovoj osjetljivoj fazi
postupka pred MKSJ kada će se razmatrati žalbe nepravomoćno osuđenih generala,
ovakav istup s najviše političke razine može im naškoditi.
Vođa oporbe Zoran Milanović je na
HTV-u eksplicitno odbio osuditi premijerkine riječi u Kninu. Za mnoge oporbene
političare glavna zamjerka tom pozdravu je bila njegova navodna neiskrenost.
Time su zorno pokazali koliko je među političarima rašireno neshvaćanje da su
takve geste štetne za afirmiranje nezavisnosti pravosuđa i dokle seže njihova
spremnost na odstupanje od postulata pravne države.
2) Izjava ministra unutarnjih
poslova povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima
"Ako mi kažu da sam
antifašist, to je za mene uvreda", rekao je ministar unutarnjih poslova
Tomislav Karamarko u Dubrovniku u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve
totalitarnih režima zanemarujući da ga na objektivno, cjelovito i nepristrano
sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma te trajnu
afirmaciju antifašističkih vrijednosti obavezuje Ustav RH i Deklaracija
Hrvatskog sabora.
3) Reakcija predsjednice Vlade
RH na kritike iz susjedne Republike Srbije
Premijerka Jadranka Kosor je 26.
kolovoza 2011. poručila da „neki političari ni u Hrvatskoj ni u Srbiji još
uvijek nažalost nisu shvatili nakon dvadeset godina samostalnosti Republike
Hrvatske da hrvatski narod ni hrvatski premijeri neće više nikada dolaziti u
Beograd pitati za savjet, molbu za dopuštenje da čine ovo ili ono ili da dobiju
zabranu da čine ovo ili ono. Ta su vremena zauvijek, na sreću, prošla“.
Govoreći u maskirnoj uniformi HV-a i koristeći ratnu retoriku u znaku političke
komunikacije devedesetih premijerka nas je na tren vratila u vrijeme neposredno
nakon rata. Stvorila je dojam prividne ratne opasnosti od vanjskog
neprijatelja, gurajući u drugi ili treći plan istinske probleme poput
siromaštva, korupcije i neučinkovitosti institucija.
4) Izjava potpredsjednika
Hrvatskog sabora povodom 20. obljetnice Specijalne policije
Na proslavi 20. godišnjice
Specijalne jedinice policije „Alfe“ 3. rujna su u prisutnosti predstavnika
Hrvatskog sabora, Vlade RH i izaslanika Predsjednika RH dodijeljene plakete
generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču te ponovno upućeni pozdravi od
strane visokih državnih dužnosnika, ovog puta od strane potpredsjednika Sabora
Ivana Jarnjaka, čemu nije protuslovio nitko od prisutnih političara.
Nekim hrvatskim građanima
pozdravi upućeni „svim generalima“, dakle i onima koji su nepravomoćno i
pravomoćno osuđeni za ratni zločin, negiranje antifašizma i ratna retorika mogu
biti izraz najdubljeg domoljublja. No, domoljublje znači poštivanje ljudskih
prava i institucija demokratske države, kakvom se Hrvatska smatra, a to znači i
poštivanje odluka pravosudnih tijela. Stoga, Vlada RH mora zastupati
domoljublje koje isključuje zlouporabu sile protiv civilnoga stanovništva,
ranjenih i zarobljenih.
Omalovažavajući hrvatsko i
međunarodno pravosuđe Predsjednica Vlade RH daje prednost osobnom političkom probitku
i probitku svoje stranke nauštrb izgradnji demokratičnih institucija,
podilazeći time radikalnim nacionalističkim političkim opcijama, umjesto da
gradi popularnost na promicanju vrijednosti izgradnje mira i poštivanja ljudskih prava koje se (trudila) promicati u
komunikaciji s EU institucijama i partnerima iz zemalja članica.
Pozivamo Predsjednicu Vlade,
kao i sve političke stranke, da u nastavku predizborne kampanje poštuju
institucije pravne države i Ustav RH te odustanu od politizacije ratnih i
poslijeratnih stradanja i okrenu pogled prema rješavanju sadašnjih stvarnih
problema.
Vesna
Teršelič, Documenta, Zagreb
Katarina
Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek
Zoran
Pusić, Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb
Mirjana
Galo, Homo, Pula
Biserka
Momčinović, Centar za građanske inicijative, Poreč
Ljubo
Manjlović, Srpski demokratski forum, Zagreb
Paula
Zore, Ženska soba, Zagreb
Zdenka
Pantić, Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja, Zagreb
Mirjana
Bilopavlović, Delfin, Pakrac
Goran
Božičević, MIRamiDA Center, Grožnjan
Gordan
Bosanac, Centar za mirovne studije, Zagreb
Dragica
Aleksa, Luč, Berak
Sanja
Sarnavka, B.a.B.e., Zagreb
Sandra
Benčić, Kuća ljudskih prava, Zagreb
Gordana
Obradović, CESI, Zagreb
Jelena
Berković, GONG
Tomislav
Tomašević, Zelena akcija, Zagreb
Miroslav
Varga, Osijek
Eugen
Frković, Benkovac
Željan
Mrak, Osijek
Suzana
Kunac, Zagreb
Ljiljana
Gehrecke, Vukovar
Tin
Nuić, Zagreb
Drago
Pilsel, Zagreb





