Ljetna rasprodaja procedure kao uvod u rasprodaju imovine?
Skandalozno je što se ovakvi proceduralni incidenti počinju događati odmah
nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, a posebno je
žalosno što se time nastavlja rušenje prethodnog „zvjezdanog statusa“ Hrvatske
u globalnoj inicijativi Partnerstva za otvorenu vlast.
K tome, sadržaj zakonskog prijedloga u suprotnosti je sa Strategijom upravljanja
i raspolaganja državnom imovinom do 2017. koja je usvojena prije mjesec dana
jer, primjerice, umjesto jačanja kapaciteta Agencije za upravljanje državnom imovinom, planira njeno
ukidanje i to bez ikakvog obrazloženja.
Deja vu privatizacije tijekom 90-ih svakako nećemo promatrati skrštenih ruku te stoga pozivamo
nadležne institucije da poštuju vlastite propise na kojima se temelji vladavina
prava u Hrvatskoj:
- Hrvatski sabor treba osigurati vrijeme
zainteresiranoj javnosti za izjašnjavanje o ovom zakonu tako da sada,
umjesto izglasavanja aktualnog prijedloga, isti pošalje u drugo čitanje, dakle u još jednu raspravu ove jeseni. Točno
je da se, prema Poslovniku Sabora, zakoni mogu iznimno donijeti po hitnom
postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu
moraju biti posebno obrazloženi. Međutim, Vlada je kao obrazloženje navela
tek da se radi o njenim prioritetnim zadaćama da se uredi institucionalni
okvir u skladu sa Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u
državnom vlasništvu do 2017. godine. U samoj Strategiji, donesenoj prije
mjesec dana, smjernice za unapređenje postojećeg institucionalnog okvira
niti jednom riječju ne spominju potrebu za hitnom procedurom donošenjem
ovog zakona.
- Vlada treba osigurati poštivanje vlastitog Poslovnika
utvrđivanjem odgovornosti onih koji ga krše. S obzirom da su, prema Poslovniku,
središnja tijela državne uprave uz nacrte prijedloga zakona dužna
priložiti i odgovarajuća izvješća o provedenom savjetovanju, neophodno je
utvrditi na temelju čije odluke je to prekršeno – radi li se o
odgovornosti Državnog ureda ili Ministarstva regionalnog razvoja?
Nedostatak primjerenih posljedica za odgovorne može rezultirati ne samo
proizvodnjom zakona koji nisu dovoljno kvalitetni, nego i daljnjim padom
povjerenja građana u institucije vlasti koje je ionako na rizično niskim
granama.
Sve pohvale zbog progresivnog pristupa vlastitim procedurama, točnije zbog
promjene Poslovnika Vlade kako bi osigurala sustavno savjetovanje sa
zainteresiranom javnošću, Vlada ovime baca u koš.
