Zagreb na dnu ljestvice po kompetitivnosti javnih nabava!

Large_img_8561

Zagreb je na dnu ljestvice europskih glavnih gradova po kompetitivnim nabavama, a od istraživanih gradova samo Varšava ima viši udio nekompetitivnih nabava od glavnog grad Hrvatske. Udio javnih natječaja sa samo jednim ponuditeljem povećao se s 25% u 2011. na 34% u 2016. godini. Rezultati pokazuju da do „iskrivljenosti“ (distorzije) cijena dolazi puno češće u natječajima koji imaju samo jednog ponuditelja, nego u natječajima s više ponuditelja. 

Analiza također pokazuje značajna preklapanja povećanja obujma javnih nabava, odnosno ukupnog neto iznosa natječaja  te povećanja distorzije cijena u 2013. i 2015. godini, što se poklapa s izbornim ciklusom (2013. - lokalni izbori, 2015. - parlamentarni izbori, na kojima je sudjelovala stranka  gradonačelnika Bandića). Ukupni iznos potrošen u tzv. nekompetitivnim nabavama u promatranom razdoblju iznosi čak 5 milijardi kuna, a najveći je u 2013. g. kada je iznosi čak 1,9 milijardi kuna.

 

Prema korištenoj metodi izračuna društvenog gubitka, procjenjuje se da je u promatranom periodu  izgubljeno 1,4 milijarde kuna u javnim nabavama Holdinga, te 1,23 milijarde u nabavama Grada Zagreba, što je ukupno 2,6 milijardi kuna koje su se mogle „uštedjeti“ kroz kompetitivne javne natječaje i pravilne procjene vrijednosti natječaja. Kada se to usporedi s novcem kojim raspolažu drugi gradovi, u Zagrebu je za pet godina bespotrebno potrošeno oko dva i pol godišnja proračuna Grada Rijeke, koji iznose oko 950 milijuna kuna, ili više od osam godišnjih proračuna Grada Vukovara, koji iznose oko 300 milijuna kuna.

 

U pogledu sektora, zanimljivo je da su najkompetitivniji natječaji u sektoru građevinskih radova, a najmanje kompetitivni u IT sektoru. Osim visokog udjela natječaja s jednim ponuditeljem, u IT sektoru imamo najviši stupanj distorzije cijena uključujući i zaokruženost cijena na 10, 100 i 1000 kuna.

 

Primjer je jedna od većih IT tvrtki koja je, od 15 odabranih natječaja na kojima je dobila ugovor s Gradom / Holdingom, u njih 11 bila jedini ponuđač, u tri natječaja je postojala još jedna ponuda, a samo u jednom natječaju su postojale tri ponude. Vrijednost natječaja kreće se od 700 000 kuna do 10 milijuna kuna, pri čemu su u samo dva natječaja procijenjene vrijednosti manje od 1 milijun kuna. Analiza je pokazala da u svim natječajima gdje je tvrtka jedini ponuditelj gotovo i da nema pada cijene u odnosu na procijenjenu vrijednost natječaja, a u jednom natječaju je ponuda bila čak i gotovo duplo veća od procijenjene vrijednosti. U natječajima gdje je još jedan ponuditelj, cijena je padala u prosjeku 3%, dok u natječaju s tri ponuditelja je ponuđena cijena bila 13% niža od procijenjene vrijednosti natječaja.

 

Komparativna analiza koruptivnih rizika i intenziteta tržišne utakmice pokazuje da Grad Zagreb u navedena dva indikatora ima najgore rezultate među istraživanim glavnim gradovima u Europi!

 

Analizu koruptivnih rizika, intenziteta tržišne utakmice i procjene direktnog socijalnog gubitka u javnim nabavama Grada Zagreba 2011. – 2016. proveo je Centar za istraživanje korupcije iz Budimpešte (Corruption Research Centre Budapest, CRCB) za Centar za mirovne studije, pod projektom Javni interes nije na prodaju (IPA 2012).  Analiza je obuhvatila 5922 ugovora u 4483 javne nabave, a u kojima je detektirano ukupno 1197 tvrtki dobitnica natječaja. Analizirani su sljedeći rizici: udio nabava sa samo jednim ponuditeljem (nekompetitivne nabave), distorzija cijena u natječajima i „precijenjenost“ vrijednosti natječaja (overpricing), procjena ukupnog direktnog društvenog gubitka, mrežna povezanost tvrtki dobitnica natječaja u pogledu povezanog vlasništva, te u pogledu povezanosti osoba.

 

Zaključak je analize da su natječaji u promatranom razdoblju imali visoki koruptivni rizik, te vrlo nizak intenzitet tržišne utakmice. Jedan od zaključaka je i da postoji vjerojatnost da grupa tvrtki koje dobivaju natječaje u određenim sektorima, inkorporiraju te karakteristike nabava u svoje poslovne strategije, procedure i očekivanja.

 

 

Preporučuje se redovita empirijska analiza koruptivnih rizika u javnim nabavama na razini Republike Hrvatske kao prvi korak prema jačanju odgovornosti tijela javnih vlasti, kao i osiguranja države blagostanja kroz sprečavanje nepotrebne i pretjerane potrošnje javnog novca.  




Preporučite članak: