Dobre prakse u suzbijanju zločina iz mržnje i zločina iz mržnje
Konferencija je okupila više od stotinu sudionika i sudionica - stručnjaka iz institucija, organizacija civilnog društva i akademske zajednice iz 21 države članice Europske unije, kao i predstavnika međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i Europske komisije.
I danas smo u Hrvatskoj ponovo imali priliku svjedočiti kako Hrvatska, iako ima razvijen zakonodavni okvir za borbu protiv ovih pojava, itekako ima posla kako bi propisi prešli u praksu. Naime, ovu subotu su u Zadru napadnuta i pretučena dva tamnoputa gej muškarca, a prema informacijama iz medija policija, barem zasad, ovaj napad tretira kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo zločina iz mržnje. Upravo je razlika između prekršaja i kaznenih djela počinjenih iz mržnje u motivu zbog kojeg je zločin počinjen, odnosno, presudama i mržnji. Takva djela, važno je adekvatno okarakterizirati, kako bi se počinitelji sankcionirali, a u društvu poslala poruka da su takvo nasilje i zločini neprihvatljivi.
Potrebno je osigurati da institucije mogu adekvatno prepoznati, procesuirati i sankcionirati ove pojave. Tako, na primjer, belgijska policija u gradu Antwerpenu educira novozaposlene policajce o vrijednostima različitosti u društvu, ali i osigurava raznolikost unutar policije same, te ih osvještava na osobnoj razini o vlastitim stereotipima i predrasudama.No osim samog sankcioniranja, potrebno je raditi i mnogo šire, stoga je povodom konferencije Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava Zagreb istaknula potrebu preventivnih mehanizama poput edukacija i podizanja svijesti u javnosti, a ne samo ili isključivo, kroz reaktivne mjere poput pravnih sankcija. Primjere dobrih praksi borbe protiv zločina iz mržnje i govora mržnje predstavili su sudionici iz Austrije, Belgije, Finske, Hrvatske, Italije, Malte, Poljske, Slovenije i Španjolske među kojima institucije poput policije, državnog odvjetništva, nezavisnih institcija za zaštitu ljudskig prava, organizacija koje su uspostavile edukacije i druge alate koji sprečavaju ove negativne pojave te predstavnici medija, poput finskog samoregulatornog Vijeća za medije, koji
“Govor mržnje i zločin iz mržnje su dinamični i kompleksni problemi, pa i naša rješenja trebaju biti dinamična i kompleksna, i uključivati sve aktere, rekao Griffin Ferry is ODIHR OSCE. Upravo zato, važno je prepoznati da su nam potrebne različite metode djelovanja ali i da se govor mržnje i zločini iz mržnje moraju iskorijeniti prije nego nastanu - građanskim odgojem u školama, edukacijom građana i radnika u institucijama i medijima, a ako dođe do tih pojava da se mora reagirati odlučno, pokazujući kako za mržnju u društvu nema mjesta niti opravdanja.
