Novi izvještaj Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) o biometrijskoj identifikaciju na daljinu u svrsi provedbe zakona i njezinomutjecaju na temeljna ljudska prava 

Uvod

Biometrijska identifikacija na daljinu (RBI) ubrzano postaje dio tehnoloških alata dostupnih tijelima za provedbu zakona diljem Europe, otvarajući pritom sve ozbiljnija pitanja o granicama nadzora i zaštiti temeljnih prava. Upravo se tim pitanjima bavi najnovoji izvještaj „Remote biometric identification in the EU: Fundamental rights implications and safeguards“ Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA).

Izvještaj istražuje alate za prepoznavanje lica i glasa i druge oblike biometrijske identifikacije na temelju istraživanja provedenog u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji i Nizozemskoj. Remote biometric identification (RBI), odnosno biometrijska identifikacija na daljinu, omogućuje državnim tjelima, a u prvom redu policiji, identifikaciju pojedinaca bez njihove suglasnosti, uspoređujući lica snimljena kamerama s državnim bazama podataka. Navedena tehnologija dosad je pronašla primjenu u kriminalističkim istraživanjima, identifikaciji osumnjičenika te u potragama za žrtvama ili nestalim osobama.. Ono na što FRA upozorava jest porast rizika vezan uz narušavanje privatnosti, diskriminaciju, slobodu govora i okupljanja i narušavanja ljudskog dostojanstva.

Ključni nalazi

Nacionalni pravni okviri često su nedostatni

Agencija za temeljna prava  je utvrdila da neke od ispitanih država članica još nemaju dovoljno jasno i specifično zakonodavstvo koje regulira biometrijsku identifikaciju na daljinu (RBI). To stvara rizike proizvoljne upotrebe i „proširivanja funkcija“ – gdje se tehnologija uvedena za jednu svrhu postupno koristi za dodatne svrhe. Ovdje je bitno napomenuti da FRA razlikuje dva različita načina korištenja RBI tehnologija - korištenje u stvarnom vremenu te naknadno korištenje RBI tehnologije, odnosno kada se snimke uspoređuju retrospektivno. U sklopu istraživanja, većina promatranih sustava koristila se na potonji način. 

Ne-transparentnost je velika slabost.

Agencija za temeljna prava  pronašla je malo javno dostupnih informacija o tome kada i kako tijela za provedbu zakona koriste RBI. U nekoliko zemalja nisu postojali posebni mehanizmi za javno izvješćivanje o primjeni ili učinkovitosti, a javna savjetovanja prije uvođenja bila su ograničena. To je važno jer ljudi ne mogu učinkovito osporiti tehnologiju niti tražiti pravnu zaštitu u vezi s njom ako ne znaju da se ona upotrebljava. Značajan nalaz istraživanja javnog mnijenja koje je provela FRA jest da dvije trećine ispitanika smatra kako bi se tehnologija prepoznavanja lica trebala upotrebljavati samo na javnim mjestima na kojima su ljudi obaviješteni o njezinoj upotrebi i svrsi.

FRA stoga preporučuje:

• objavljivanje procjena učinka na temeljna prava (FRIA);
• informiranje javnosti o planiranoj i stvarnoj uporabi sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju (RBI);
• redovito izvješćivanje o transparentnosti od strane policije i pružatelja tehnoloških rješenja;
• Izvještavanje o svrsi, predmetnim kaznenim djelima, broju pogođenih osoba i performansama sustava;
• smisleno savjetovanje s civilnim društvom i javnošću.

Točnost sustava i diskriminacija i dalje su ozbiljni problemi.

FRA ne smatra poboljšanu tehničku točnost uklanjanjem problema kršenja temeljnih prava.

Izvješće utvrđuje da su javno dostupne informacije o točnosti određenih sustava još uvijek ograničene. Organizacije civilnog društva i nadzorna tijela izrazili su zabrinutost zbog različitog funkcioniranja sustava među različitim skupinama ljudi i potencijalnog stvaranja diskriminirajućih ishoda. FRA posebno preporučuje testiranje performansi za različite skupine, uključujući:

• žene;
• osobe druge boje kože;
• djecu;
• starije osobe.

Testiranje bi se trebalo provoditi prije raspoređivanja i više puta tijekom rada, te bi trebalo biti neovisno ili vanjsko.

Važna točka iz izvješća jest da bi čak i savršeno točan sustav i dalje postavljao pitanja o potencijalnim kršenjima temeljnih prava. Točnost je stoga nužna, ali ne i dovoljna: zakonitost, nužnost, proporcionalnost, ograničenje svrhe i zaštitne mjere ostaju iznimno  važne.

Nadzor i učinak odvraćanja možda su najveća društvena briga.

FRA identificira mogućnost da RBI u javnim prostorima postane oblik općeg ili neselektivnog nadzora. Zabrinutost ovdje ne proizlazi samo iz činjenice da bi netko mogao biti pogrešno identificiran. Saznanje da policija može identificirati ljude u javnosti može promijeniti način na koji se ljudi ponašaju - čak i kada nisu učinili ništa loše. Izvješće to naziva "učinkom odvraćanja" (chilling effect) na temeljna prava, posebno slobodu izražavanja i mirnog okupljanja. Jedan posebno upečatljiv nalaz iz izvještaja govori da je 29% ispitanika reklo je da bi policijska upotreba RBI negativno utjecala na njihovu odluku o sudjelovanju u javnim događajima ili prosvjedima. Taj učinak je bio posebno izražen među ispitanicima koji su se smatrali pripadnicima etničkih manjina.

FRA stoga preporučuje državama članicama da ne koriste RBI u stvarnom vremenu ili naknadno za identifikaciju sudionika mirnih demonstracija ili političkih okupljanja. Izvješće kaže da bi takav oblik korištenja RBI tehnologije trebao biti strogo zabranjen, upravo zbog rizika od normalizacije nadzora i obeshrabrivanja sudjelovanja u demokratskom životu. FRA također preporučuje procjenu zastrašujućeg učinka običnog CCTV-a, čak i kada ne koristi biometrijsku identifikaciju.

Rizik od zlouporabe i širenja namjene

FRA identificira nekoliko praktičnih rizika:

• nejasna pravila o tome tko može koristiti IRB;
• nejasna pravila o tome koje se baze podataka i nadzorne liste mogu pretraživati;
• korištenje izvan izvorne namjene;
• korištenje alata koji nisu službeno odobreni;
• nedovoljno kontroliran pristup;
• nejasno tumačenje algoritamskih podudaranja.

Izvješće preporučuje sustavno bilježenje svake upotrebe RBI-a i svake instance u kojoj se pristupa njegovim rezultatima, stvarajući revizijski trag za nadzor.

Također se preporučuje da rezultati RBI-a nikada ne određuju automatski policijsku akciju. Rezultate treba protumačiti odgovarajuće kvalificirano osoblje koje nije izravno uključeno u istragu prije poduzimanja radnji.

Nadzor i pravni lijekovi trenutačno su preslabi.

FRA je utvrdila da se nadzorna tijela često suočavaju sa:

• nedovoljnim brojem osoblja;
• nedovoljnom tehničkom stručnošću;
• nedovoljnom pravnom stručnošću;
• ograničenim ovlastima ili mandatima.

To je posebno problematično jer se RBI tehnologija brzo razvija i njezine implikacije na prava mogu biti teško predvidjeti.

Ljudi na koje utječe RBI također trebaju stvarnu mogućnost osporavanja njezine upotrebe. Zakon o umjetnoj inteligenciji uvodi pravo, uz izuzetke, na dobivanje jasnog i smislenog objašnjenja uloge umjetne inteligencije u pojedinačnoj odluci. FRA naglašava da takve informacije mogu biti važne za korištenje pravnih lijekova.

Glavne preporuke Agencije za temeljna prava: 

1. Usvojiti jasan, specifičan i sveobuhvatan nacionalni pravni okvir koji pokriva i RBI u stvarnom vremenu kao i retrospektivno..
2. Precizno definirati tko može odobriti RBI, u koje svrhe i za koja kaznena djela; uključiti sudski/neovisni nadzor.
3. Ne koristiti RBI dok ne postoji odgovarajuće nacionalno zakonodavstvo i mehanizmi nadzora.
4. Provoditi sveobuhvatne procjene utjecaja na temeljna prava prije primjene i kad god se sustavi promijene.
5. Objaviti informacije o planiranoj i stvarnoj upotrebi, uključujući FRIA-e i redovita izvješća o transparentnosti.
6. Konzultirati se s civilnim društvom i javnošću prije primjene RBI-a.
7. Zahtijevati neovisno testiranje točnosti i pristranosti prije primjene i periodično nakon toga.
8. Jasno definirati koje se baze podataka/popisi za praćenje mogu koristiti i tko se može uključiti.
9. Zabilježiti svaku upotrebu RBI-a i pristup njegovim rezultatima.
10. Osigurati da kvalificirano neovisno osoblje procjenjuje rezultate sustava prije nego što se poduzmu policijske mjere.
11. Ne koristiti RBI za identifikaciju sudionika mirnih prosvjedaili političkih okupljanja.
12. Dati regulatorima i institucijama za zaštitu ljudskih prava dovoljne ovlasti, resurse i tehničku stručnost.
13. Osigurati da pogođene osobe mogu dobiti smislene informacije o korištenju RBI-a u svom slučaju i imaju pristup učinkovitim pravnim lijekovima.

Metodološka napomena

Istraživanje agencije FRA obuhvatilo je sedam država članica te uključivalo 50 kvalitativnih intervjua, promatranje triju policijskih operacija i anketu provedenu među 1054 osobe u pet država članica. FRA izričito navodi da rezultati ankete nisu reprezentativni za opću populaciju te da kvalitativni nalazi ne pretendiraju na to da predstavljaju sve slučajeve primjene tehnologije za daljinsku biometrijsku identifikaciju (RBI) u EU-u.

Konzorcij FRANET Hrvatska čine Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i udruga BaBe! - Budi aktivna. Budi emancipirana.