Priznavanje prethodno stečenoga znanja spaja visoko obrazovanja i tržište rada
U
četvrtak 06. prosinca 2012. održan je Seminar o priznavanju prethodnog učenja u
prostorijama Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta. Seminar je inače dio međunarodnog projekta koji
financira Europska komisija, a partner u Hrvatskoj je Institut za razvoj
obrazovanja. Cilj samog projekta je doprinjeti razvoju priznavanja prethodnog
učenja pružajući uvid u njegove procedure, formalnosti, pravne i kulturološke
temelje u kontekstu visokog obrazovanja.
Seminar
je otvorila pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Ružica Beljo
Lučić te istaknula; „U ovim vremenima ozbiljne krize, posebno je postalo
evidentno da obrazovni sustav mora biti usklađeniji s potrebama tržišta rada, a
kako bismo to postigli, potreban je potpuno nov pristup u obrazovanju i
učenju.“
Vijeće
ministara obrazovanja EU od zemalja članica zahtjeva uvođenje mehanizama za
provođenje ove vrste programa najkasnije do 2018.godine.Kao prvi primjer zemlje koja nastoji
implementirati zahtjevani program u svoj sustav istupili su kolege iz Francuske,
prof.dr.sc.Pascal Lafont i prof.dr.sc.Marcel Pariat koji su istaknuli veliku
potrebu za priznavanjem ove vrste obrazovanja kao dodatnog i bitnog alata u
ekonomiji i društvu Europske Unije. Istraživanja koja su oni provodili unutar svog obrazovnog sustava doveli
su zaključaka u kojima se ističe potreba za novim pristupima, te borba
cijeloživotnog obrazovanja sa izuzetno dominantnim formalnim obrazovanjem.
Istraživanja su pokazala da je vrlo bitno stvoriti sustav cijeloživotnog
obrazovanja, uključiti mlade na tržište rada, stvoriti im više sadržaja i tako
stvoriti novu uspješniju socijalnu stvarnost. Osim francuskih gostiju tu je bio
i gost sa sveučilišta Napier iz Škotske, te predstavnici sveučilišta iz
Poljske.
Za
sada vrlo mali broj zemalja ima reguliran nacionalni kvalifikacijski
okvir, koji je zapravo instrument
reforme za priznavanje prethodnog učenja. Tu spada i Hrvatska, te je danas
teško govoriti o praktičnom dijelu programa.
Ana Tecilazić Goršić, čelnica sektora za
razvoj visokog obrazovanja MZOS-a predstavila je strateški okvir te je
naglasila da je priznavanje predhodnog učenja važan dio europske strategije
razvoja visokog obrazovanja i strategije Europa 2020.
Nacrt
prijedloga zakona o razvoju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), usvojen je
na sjednici Vlade RH u listopadu, a hrvatski sabor bi ga trebao usvojiti do
kraja godine. Zakon bi trebao osigurati jasnoću, pristupanje stjecanju,
pouzdano stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija te povezivanje razina
kvalifikacija RH sa razinama kvalifikacijskog okvira za cijeloživotnju učenje i
Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja.
Ninoslav
Šćukanec istaknuo je potrebu za uspostavom mehanizama koji bi omogućili
prilagodbu hrvatskog zakonodavstva mogućnostima predviđenim europskim
strateškim smjernicama.
O
iskustvima iz naše države po pitanju implementacije ovog postupka govorli su
prof.dr.sc. Leonard Marušić, Sveučilište
u Zadru i doc.dr.sc. Dunja Škalamera Alilović iz Sveučilišta u Rijeci.
Oni su također istaknuli potrebu za prepoznavanjem i vrednovanjem učenja
temeljenog na iskustvu. Sve je veći društveni značaj ove vrste učenja, a
vidljiv je i u velikoj potrebi za aktivacijom svih znanja u društvu temeljenom
na znanju, populacijskim migracijama i sve većom zastupljenosti starije
populacije. Istaknuta je važnost izgradnje kvalifikacijskih okvira, važnost
uključivanja različitih sudionika u partnerstvo s visokim obrazovanjem,
uspostava zajedničkih principa i smjernica za priznavanje prethodnog učenja na
europskoj i nacionalnoj razini.
Osim
navedenih gostiju seminaru je prisustvovalo oko 12 sudionika iz Hrvatske, Francuske,
Poljske, Škotske, Bugarske, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te
Kosova.
