12. Tjedni IZBJEGLICAma! - Uključive zajednice, solidarno društvo
Nakon otvorenja Tjedana IZBJEGLICAma! u Glavnoj gradskoj knjižnici u Zagrebu povodom čega smo u sklopu Koordinacije za integraciju pozvali sve zajednice na otvaranje svojih programa i zajednica svim ljudima - udruge, knjižnice, kulturni centri i drugi proveli su bogati program aktivnosti kojima smo ove godine obilježili Svjetski dan izbjeglica!
Zagreb Fusion – Dječji sportski događaj
U subotu, 7. lipnja na nogometnom terenu Jakuševec održao se Zagreb Fusion – dan sportskih aktivnosti za djecu od 6 do 14 godina koju su okupili Nogometni klub Zagreb 041 i udruga Are You Syrious?. Sunčanu su subotu mlade igračice i igrači iz NK Zagreb 041 na terenu proveli sa svojim vršnjacima, djecom izbjeglicama, a među kojima su već neki njihovi prijatelji, školski kolege, sada i budući suigrači. Treneri su pripremili nekoliko sati aktivnosti, sve kao zagrijavanje za središnji događaj: nogometni turnir.
Ovo je prvi put od osnivanja kluba 2014. godine da se održava dječji nogometni turnir koji spaja djecu različitih pozadina – njihove su novosastavljene ekipe iz utakmice za utakmicu neumorno trošile svoje kopačke i borile se za najbolji rezultat kao da su godinama timovi. Terenom su odzvanjali hrvatski i ruski povici na dodavanje, šutiranje, pucanje na gol, a svaka je ekipa svoju loptu u mreži proslavila i vlastitom koreografijom.
Odmor u hladu bio je prilika za predah u „jezičnoj stanici“. U njoj su se igračice i igrači iz istoga tima okupljali oko crteža nogometnog terena da bi sudjelovali u jezičnoj razmjeni. Od njih se tražilo da pojmove i pozicije iz svijeta nogometa imenuju na svim jezicima koje znaju i nauče ostale kako sve mogu nazvati loptu, teren, obranu, gol… U jednostavnoj i zabavnoj vježbi koju su osmislili trenerice i volonterke, jezici su se samo krenuli nizati – pored hrvatskog i engleskog, jedni druge su učili pisati i izgovarati ruski, arapski, kurdski, francuski, portugalski, lingala, turski, mongolski.
NK Zagreb 041 je završnu podjelu medalja iskoristio da nove igračice i igrače pozove na svoje treninge, a neki od njih su se na kraju i odlučili pridružiti svojim prijateljima u klubu. Zajednički program kluba Zagreb 041 i udruge Are You Syrious? dokazuje kohezivnu i integracijsku snagu sporta kao univerzalnoga jezika i idealne točke za gradnju inkluzivnih lokalnih zajednica i solidarnog društva.
Sport je za sve, pa tako i za djecu, jedna od najboljih načina povezivanja sa zajednicom u kojoj žive te nosi potencijal za postane dugoročni oslonac i sigurno mjesto usred izazova koji obilježavaju izbjegličko iskustvo.
Konferencija „Organiziranje zajednice za sve“
Središnji događaj ovogodišnjih 12. Tjedana IZBJEGLICAma bila je konferencija „Organiziranje zajednice za sve“, održana 16. lipnja u Društvu arhitekata Zagreba, kao svojevrstan nastavak na „Laboratorij otpornosti zajednica“ održanog u travnju. Program konferencije okupio je aktiviste, akademkinje, umjetnike, organizatorice zajednica koje djeluju u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i Velikoj Britaniji, a u središtu fokusa bilo je predstavljanje zajedničkog međunarodnog projekta „COFA – Community Organising For All“.
Projekt COFA posvećen je istraživanju mogućnosti organiziranja zajednice iz perspektive kazališta potlačenih i kritičke pedagogije. Nekoliko je glavnih alata organiziranja s migrantskim zajednicama proizašlo kao rezultat projekta: COFA članci i podkasti, legislativno kazalište, višejezični alati za facilitaciju, novinarsko kazalište i participativni video.
Imali smo prilike čuti kako su alati za podršku migrantskim zajednicama korišteni u različitim zemljama, pa su Kasia Blackman i Adela Belecova iz londonskog „English for Action“ predstavile svoj proces zagovaranja za tečajeve engleskoga jezika za migrante i izbjeglice, pritom pridajući pažnju razvoju sustava podrške koji nudi više od samo učenja jezika, već uključuje i program čuvanja djece majki koje dolaze na satove, a sami sadržaji tečajeva reflektiraju promjenjivu svakodnevicu i potrebe polaznika te otvaraju vrata njihovog političkog osnaživanja i organiziranja sa svojim učiteljima jezika. Kasia i Adela također su posvjedočile korisnosti legislativnog kazališta kao izvedbene metode organiziranja i učenja u zajednici.
Iz „Zavoda Bob“, nevladine organizacije iz Ljubljane, pridružio nam se Tamer Ibrahim koji je podsjetio na osjetilno fokusiran proces gradnje odnosa u zajednici kao predkoraku samom organiziranju i djelovanju. Hrvatski su primjeri već dobro poznati kolektivi „Živi atelje DK“ i „Žene ženama“ koje je predstavila Safa Salem, govoreći iz osobnog iskustva o brizi (posebice žena) jednih za druge, preko granica jezika i kultura, upravo kroz umjetničke suradnje unutar zajednice. Emina Bužinkić (IRMO) se osvrnula na „Okus doma“, prvo društveno poduzeće u Hrvatskoj koje je okupilo migrante, izbjeglice i volontere u projekt skupljanja recepata i pripreme hrane uz dokumentiranje osobnih priča izbjeglištva. Prisjećanje na Okus doma u fokus je dovelo i razloge prestanka rada ove zadruge, među kojima se ističu nedostatak financijske i političke podrške.
Lucija Mulalić (CMS) je zatim problematizirala zagovaračko polje unutar kojeg su civilne udruge često primorane djelovati te ocrtala kako proces NGOizacije utječe na autonomnost migrantskih pokreta. Za budući rad svih kolektiva solidarnih s migrantima ključnim su se pokazala pitanja: kako ne samo izgraditi zajednicu, već s tom zajednicom stvoriti zajedničke vrijednosti i ciljeve za koje se zatim zajedno zalažemo; kako možemo izoštriti određene ideološke stavove u našem zagovaranju koje cilja na više od samo mjera asimilacije?
Konferencija je zaključena predstavom legislativnog kazališta „Lijepa naša“ Centra za kazalište potlačenih POKAZ. Izvedba je u stvarnom prostoru adresirala probleme, prepreke, nepravde i otpore koji prate migrante u Hrvatskoj, od birokratskog nasilja i otapanja prava, do zakonskog brisanja postojanja osobe i šire politike shvaćanja granica važnijima od ljudskog života.
Transnacionalne solidarnosti: Radikalna ranjivost i njegovanje zajednice
U petak, 13. lipnja imali smo jedinstvenu priliku u Multimedijalnom institutu MaMa prisustvovati razgovoru s feminističkom teoretičarkom, pjesnikinjom i pripovjedačicom Richom Nagar, inače profesorica emerita Rodnih, ženskih i seksualnih studija na Sveučilištu u Minnesoti. Richa Nagar dolazi nam kao gošća serije susreta Transnacionalnih solidarnosti. Radi se o programskom pravcu „Ljudi u pokretu“ kluba MaMa, koji vode Bojan Mucko (IEF) i Marija Krstanović (MaMa), u suradnji s Lucijom Mulalić (CMS) i Eminom Bužinkić (IRMO i Inicijativa za slobodnu Palestinu). Na ovom je događanju uz Eminu razgovor s Nagar vodila i Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ. Sesije Transnacionalnih solidarnosti dosad su okupljale teoretičarke, znanstvenike, umjetnice, aktiviste, ali i naše sugrađane s migrantskim i izbjegličkim iskustvima, čije nas životne priče, profesionalne i osobne predanosti podsjećaju na važnost gradnje transnacionalnih solidarnosti. Glavna je zamisao okupiti se kako bi zajedno promišljali izranjajuća pitanja slobode, pravde i otpora koja postaju sve urgentnija kako lokalno, tako i transnacionalno.
Richa Nagar njegovanju političkih oblika borbe protiv nasilja, represije i podjela pristupa iz perspektive transnacionalnog feminizma, baveći se ženskim zajednicama u Indiji i Tanzaniji. Zagrebački je susret iskoristila da govori o svom radu sa Sangtin Kisan Mazdoor Sangathan (SKMS) koalicijom, narodnim pokretom u okrugu Sitapur u Uttar Pradeshu u Indiji, nastao iz kolektivnog pisanja i razmišljanja Sangtina, grupe koju su osnovale žene sa sela kako bi im omogućila oblikovanje procesa ruralnog razvoja na svim razinama. Članice SKMS-a uglavnom su marginalizirane poljoprivrednice ili radnice bez zemlje u ruralnom Sitapuru, koje kroz zajedničko pisanje i organiziranje danas predvode borbe za infrastrukturu, radnička prava, ekološku pravdu, zdravstvo i poljoprivredu u svom okrugu. Kazališni, teorijski, politički i organizacijski rad žena Sangtina naveo je Nagar da krene govoriti o njihovoj radikalnoj ranjivosti kao kolektivnoj praksi utjelovljenog učenja o borbama za pravdu u drugim dijelovima svijeta, pogotovo okupiranoj Palestini, dok istovremeno one same istražuju i riskiraju mnogo u vlastitim životima. Nekoliko dana prije susreta u MaMi, publika je već mogla pristupiti ovom konceptu kroz radionicu čitanja „Monologa o Gazi“ koja je u suradnji s Kazalištem potlačenih Pokaz nastojala centrirati važnost radikalne ranjivosti, njezinog mjesta u prepričavanju priča ljudi iz Gaze, u nužnosti da budemo odgovorni prema njima kao autorima monologa, te općenito prema svim ljudima s kojima nastojimo stajati u solidarnosti. Iznimno je važno ovdje prepoznati nit transnacionalnih solidarnosti koja se plete između Gaze i žena u Indiji. Dok radnice i poljoprivrednice Indije sve više kroz Gazu prepoznaju vlastite borbe, ljudi koji žive izvan oba lokaliteta, učeći o slojevima genocida u Gazi, bolje razumiju što se primjerice događa u Kašmiru.
Richa Nagar je pritom posebno zainteresirana i za rastakanje disbalansa moći koji mogu nastati između „istraživanih“ lokalnih zajednica i znanstvenika ili aktivista koji dolaze izvana, pogotovo globalnih centara produkcije znanja. Temeljna pitanja koja otvara sa sugovornicama tiču se preoblikovanja istraživačkog angažmana tako da ono adresira „glad za pravdom“, te izmicanja od repliciranja narativa koji pretpostavlja da, s jedne strane, postoje „stručnjaci“ o potlačenima, te sami potlačeni koji, s druge strane, trebaju vanjsku intervenciju kako bi oformili otpor. Profesorica Nagar time je istakla dinamike i načine pristupanja društvenoj promjeni koje i mi sami nastojimo restrukturirati u vlastitom lokalitetu, a tiču se posebice pitanja rada za ili s marginaliziranim zajednicama – slojevit zadatak koji zahtjeva reevaluaciju mehanizama reprezentacije, posebice onih koji nisu u prostoriji s nama, ili su pak jezično ili drugim načinima ograđeni od direktnog djelovanja i utjecanja na politike koje uvelike kroje njihove živote.
Panel „Iza rešetaka – neljudsko i ponižavajuće postupanje“
U sklopu ovogodišnjih 12. Tjedana IZBJEGLICAma, 13. lipnja u zagrebačkom Etnografskom muzeju održan je javni događaj „Iza rešetaka – neljudsko i ponižavajuće postupanje“ koji je okupio pravnike, organizacije civilnog društva i aktiviste kako bi tematizirali kršenja ljudskih prava osoba lišenih slobode, kako u migrantskim detencijama, tako i u zatvorima općenito.
Panel je obuhvatio predstavljanje doktorata odvjetnice i suradnice Centra za mirovne studije dr. sc. Lidije Horvat naziva „Okrutno, neljudsko i ponižavajuće postupanje prema osobama lišenim slobode – hrvatsko iskustvo u kontekstu međunarodne zaštite ljudskih prava“. Rad se oslanja na standarde članka 3. Europske konvencije o ljudskim pravima te na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, a na panelu se problematiziralo pitanje poštivanja ljudskih prava osoba lišenih sloboda te općenito pitanje životnih uvjeta u kaznenim ustanovama i pravima (bivših) zatvorenika, kao i potreba za edukacijama te transprentnim sustavom postupanja i sankcioniranja policijskih službenika.
Na panelu su i pravnice Centra za mirovne studije Andrea Jelovčić i Antonia Pindulić predstavile dokument o javnim politikama „Iza rešetaka: Ni krivi, ali dužni" koji analizira sustav migrantske detencije u Hrvatskoj, otkrivajući kršenja ljudskih prava, nezakonite prakse i sustavnu zloupotrebu detencije migranata, tražitelja azila i ranjivih skupina. Migrantskom se detencijom ljude u pokretu mahom tretira kao počinitelje zločina, iako to nisu, te im se uskraćuju državno i međunarodno propisana prava i zaštite. Detencijski su centri mjesta sustavnog kršenja ljudskih prava; od trajanja detencije, preko samih životnih uvjeta, nedostupnosti zdravstvene i pravne pomoći, pa i pristupu zahtjevu za međunarodnu zaštitu, do izostanka pravilnog sudskog nadzora nad detencijom. Problematizirana je i praksa držanja osoba u detenciji na neformalnim lokacijama, poput kontejnerskog naselja Novi Dol, da bi se onda izvršilo nezakonito kolektivno protjerivanje. Ovaj policy paper jasan je poziv na ukidanje migrantske detencije, a naročito zabranu detencije djece, uvođenje sudskog nadzora i pristup organizacija civilnog društva.
Stanje kojeg iznosi policy paper dodatno je bilo podcrtano autorskom pričom mirovnog aktivista Vladislava Arinicheva pod nazivom "Proljetni dan u Ježevu". Ovo je njegova druga autorska priča o životu izbjeglica u Hotelu Porin te detencijskim centrima u kojem se isprepliču osobna iskustva i priče koji se čuju hodnicima ovih centara vizualizirajući pritom život tražitelja azila - njihove nevolje, brige te narušavanje njihovog ljudskog dostojanstva.
Vidi kako smo se proveli prvog dana Tjedan IZBJEGLICAma! u Parku Ribnjak, te ovdje naše priopćenje povodom Svjetskog dana izbjeglica!
Tekst pripremila: Ivona Kos, pripravnica Centra za mirovne studije u sklopu prakse i Studija o mladima za mlade
