Veliko izvješće o vladavini prava u 2025 - stagnacija, regresija i sužavanje prostora za demokraciju
Novo, sedmo Izvješće o vladavini prava organizacije Civil Liberties Union for Europe za 2025. godinu potvrđuje zabrinjavajući trend daljnjeg slabljenja demokratskih standarda u Europskoj uniji. Izvješće, u čijoj je izradi sudjelovao Centar za mirovne studije uz gotovo 40 organizacija iz 22 države članice analizira stanje u četiri ključna područja: pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i sustavu provjera i ravnoteža.
Glavni zaključak izvješća potvrđuje trend iz prethodnih godina – demokracija u EU i dalje slabi, dok države članice u velikoj mjeri ignoriraju preporuke Europske komisije. Analiza pokazuje rastući jaz u provedbi: čak 93% preporuka iz 2025. ponavlja se iz ranijih godina, pri čemu 61% ne bilježi nikakav napredak, a 13% pokazuje nazadovanje. Nijedna preporuka nije u potpunosti provedena.
Iz perspektive Hrvatske, nalazi izvješća dodatno potvrđuju već prepoznate negativne trendove. Hrvatska je svrstana među zemlje tzv. „Dismantlere“ – skupinu država koje aktivno narušavaju institucije vladavine prava, zajedno s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom. Ova klasifikacija odražava duboke i dugotrajne probleme u funkcioniranju demokratskih institucija, ali i izostanak političke volje za njihovo rješavanje.
Stanje u ključnim područjima vladavine prava ostaje zabrinjavajuće. U pravosuđu dvije trećine preporuka ne pokazuje napredak, uz rast političkog pritiska i sve veći broj neprovedenih presuda Europskog suda za ljudska prava.
U području borbe protiv korupcije više od polovice preporuka ostaje neprovedeno, dok sloboda medija bilježi stagnaciju ili nazadovanje u dvije trećine država, uz kontinuirane političke pritiske, napade na novinare i nedovoljnu zaštitu od SLAPP tužbi.
Najveći pad zabilježen je u sustavu provjera i ravnoteža, gdje sve češća uporaba netransparentnih i ubrzanih zakonodavnih procedura slabi demokratski nadzor nad izvršnom vlasti. Ovi trendovi jasno su vidljivi i u Hrvatskoj, gdje se dodatno sužava prostor za djelovanje neovisnih institucija i civilnog društva.
“Da bi Izvješće Europske komisije o vladavini prava imalo stvarni učinak i spriječilo daljnje nazadovanje, EU treba snažniji i fokusiraniji pristup. To uključuje sustavno izvještavanje, jasne preporuke s mjerljivim pokazateljima i dosljedne korake za pokretanje pravnih ili drugih postupaka kada države ne ispune obveze. Tek tada Izvješće o vladavini prava može funkcionirati kao preventivni alat za koji je izvorno i namijenjeno“, rekla je Kersty McCourt, viša savjetnica za zagovaranje prava u organizaciji Civil Liberties Union for Europe.
Što se tiče stanja vladavine prava u našoj zemlji, Centar za mirovne studije, koji je radio na izvještaju za Hrvatsku, uočio je brojne probleme u svim područjima koja izvještaj pokriva.
U Hrvatskoj je zabrinjavajući porast javne upotrebe ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ i simbola NDH, često uz prisustvo visokih političkih dužnosnika. Unatoč jasnim pravnim stavovima o neustavnosti tog pozdrava, dio sudske prakse bilježi oslobađajuće presude, često uz problematična obrazloženja koja se pozivaju na neobvezujuće ili nepostojeće pravne osnove. Ovakav razvoj događaja doprinosi relativizaciji povijesno i pravno nedopustivih simbola u javnom prostoru.
Borba protiv korupcije stagnira, s neriješenim strukturnim problemima u neovisnosti sudova, državnog odvjetništva i provedbi reformi. Nedostatak transparentnosti u lobiranju i javnoj nabavi te izostanak odgovornosti u visokoprofilnim slučajevima dodatno smanjuju povjerenje građana.
Sloboda medija ostaje pod pritiskom: politički utjecaji, napadi na novinare i neprovedene preporuke o SLAPP zaštiti i transparentnosti državnog oglašavanja obeshrabruju istraživačko novinarstvo.
Neovisne institucije i civilno društvo suočeni su sa sustavnom i namjernom marginalizacijom, smanjenim financiranjem i ograničenim utjecajem.
Izvješće o vladavini prava organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties) nalazi se ovdje.
Priopćenje mreže Liberties nalazi se ovdje.
