Podrška POKAZ-ovoj kampanji za regularizaciju boravka

Centar za mirovne studije snažno podupire inicijativu Centra za kazalište potlačenih POKAZ za uvođenje pravednog i održivog sustava unutarnje regularizacije boravka u Hrvatskoj, a o čemu više možete pročitati u letku koji možete preuzeti desno od teksta.

U zemlji danas živi gotovo 200.000 ljudi sa državljanstvom „treće zemlje“ čija prava ovise o odobrenju boravka, a boravak često o ugovoru o radu,a ugovor o radu o poslodavcu - što ih čini ranjivima na iskorištavanje. Ako im se boravak prekine iz bilo kojeg razloga, čak i onog na koji nisu mogli utjecati, ostaju obespravljeni i često nemaju mogućnost ponovne regularizacije iz Hrvatske, zemlje u kojoj već žive i rade. Strani radnici i radnice, tražiteljice i tražitelji azila i drugi migranti i migrantice dio su naših zajednica. Administrativne prepreke ne smiju određivati njihov pristup pravima. Kao što ističe POKAZ, regularizacija statusa znači „omogućiti ljudima koji već žive u Hrvatskoj da dobiju legalan boravak i radna prava, umjesto deportacija, nasilnog razdvajanja obitelji i zajednica ili života u neizvjesnosti“. Posljedice takve regularizacije su jasne: manje iskorištavanja na radu, veća sigurnost i dostojanstvo, bolja integracija i stabilnije lokalne zajednice.

U trenutnom Zakonu o strancima tako postoji niz razloga zbog kojih se radnicima i radnicama oduzima pravo na boravak i rad - bez mogućnosti ponovnog reguliranja boravka - zbog okolnosti koje su nastale krivnjom poslodavca. Duboko je nepravedno da ako poslodavac ne plati porez ili završi na tzv. “crnoj listi”, posljedice snosi radnik_ca: boravak može biti proglašen nezakonitim, može mu biti izdano rješenje o napuštanju države, a u konačnici mu prijeti i deportacija. Time se radnike kažnjava za propuste, prekršaje pa čak i kaznena djela poslodavaca. Zato smatramo da Zakon mora omogućiti ponovno reguliranje boravka osobama kojima je dozvola istekla ili postala nevažeća zbog okolnosti izvan njihove krivnje i/ili kontrole. 

Također, važno je otvoriti dodatne mogućnosti reguliranja boravka za osobe kojima je odbijen zahtjev za međunarodnom zaštitom ili su od zahtjeva odustali. Naime, tražitelji međunarodne zaštite mogu se zaposliti već nakon tri mjeseca boravka. Mnogi od njih ovdje rade godinama, plaćaju doprinose i uspostavili su stvarne veze s lokalnom zajednicom. S obzirom na mali broj odobrenih azila, velika je vjerojatnost da će dio tih osoba morati napustiti zemlju unatoč tome što ovdje već imaju posao i život, a ponekad njihova djeca niti ne poznaju drugi dom. Za one osobe koje su za vrijeme postupka traženja međunarodne zaštite počele raditi u Hrvatskoj predlažemo otvaranje mogućnosti reguliranja boravka na području Hrvatske. Tu mogućnost lako je uvesti, kako vidimo i primjer iz našeg susjedstva gdje je Slovenija već prepoznala ovaj propust i zakonski donijela pravedno i humano rješenje.

Stoga smo u izmjenama hrvatskog Zakona o strancima predložile uvođenje istog modela.

Člankom 34. stavkom 9. slovenskog Zakona o strancima, kojeg ističemo kao pozitivan primjer, propisano je sljedeće:

(9) Stranac kojem je, sukladno zakonu kojim se uređuje međunarodna zaštita, pravomoćno odbijen zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Sloveniji te mu je određen rok za dobrovoljni odlazak, u kojem mora napustiti područje Republike Slovenije, područje država članica Europske unije i područje država potpisnica Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985., može do isteka roka za dobrovoljni odlazak kod nadležnog tijela u Republici Sloveniji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad. O pravodobno podnesenom zahtjevu nadležno tijelo strancu izdaje potvrdu, koja vrijedi kao dopuštenje za privremeni boravak do pravomoćne odluke o zahtjevu. Na temelju potvrde iz prethodne rečenice stranac može biti zaposlen u Republici Sloveniji do pravomoćne odluke o zahtjevu. Prva dozvola za boravak i rad izdaje se strancu ako:

• je u trenutku nastupa pravomoćnosti odluke o odbijanju zahtjeva za međunarodnu zaštitu uključen u obvezna socijalna osiguranja u Republici Sloveniji na temelju zaposlenja;
• je do pravomoćnosti odluke o odbijanju zahtjeva za međunarodnu zaštitu bio najmanje šest mjeseci uključen u obvezna socijalna osiguranja u Republici Sloveniji na temelju zaposlenja;
• ispunjava druge uvjete za izdavanje dozvole za boravak i rad propisane ovim zakonom;
• ne postoje razlozi za odbijanje za izdavanje dozvole za boravak i rad propisani ovim zakonom.

Člankom 34. stavkom 11. propisano je sljedeće:

„(11) Stranac koji u Republici Sloveniji ima status tražitelja međunarodne zaštite sukladno zakonu kojim se uređuje međunarodna zaštita, može kod nadležnog tijela u Republici Sloveniji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, ako:

• u Republici Sloveniji nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora dulja od tri godine, 
• ako je uključen u obvezna socijalna osiguranja u Republici Sloveniji na temelju zaposlenja sukladno zakonu kojim se uređuje međunarodna zaštita; te 
• ako je u posljednja četiri mjeseca u ta osiguranja bio uključen najmanje tri mjeseca. 
• je uključen u obvezna socijalna osiguranja u Republici Sloveniji na temelju zaposlenja sukladno zakonu kojim se uređuje međunarodna zaštita,
• ispunjava druge uvjete za izdavanje pojedine vrste prvog jedinstvenog dopuštenja u svrhu zaposlenja propisane ovim zakonom te 
• ne postoje razlozi za odbijanje izdavanja dozvole za boravak i rad propisani ovim zakonom. 

Ako je strancu zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Sloveniji pravomoćno odbačen ili mu je pravomoćno priznata međunarodna zaštita sukladno zakonu kojim se uređuje međunarodna zaštita, postupak izdavanja prvog jedinstvenog dopuštenja za boravak i rad u svrhu zaposlenja iz ovog stavka, koji još nije pravomoćno okončan, obustavlja se, o čemu nadležno tijelo stranca pri podnošenju zahtjeva posebno upozorava. 

Ako je strancu zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Sloveniji pravomoćno odbijen sukladno zakonu kojim se uređuje međunarodna zaštita, podneseni zahtjev iz ovog stavka, o kojem još nije konačno odlučeno, smatra se zahtjevom za dozvolu za boravak i rad iz stavka 9. ovog članka, o čemu nadležno tijelo strancu izdaje potvrdu.

U slučaju iz prethodne rečenice, prva dozvola za boravak i rad izdaje se strancu ako ispunjava uvjete iz stavka 9. ovog članka 

Dostavom prve dozvole za boravak i rad strancu obustavlja se postupak priznanja međunarodne zaštite koji do tada još nije bio pravomoćno okončan, o čemu nadležno tijelo stranca pri podnošenju zahtjeva posebno upozorava. 

Nadležno tijelo o dostavi prve dozvole za boravak i rad obavještava ministarstvo nadležno za unutarnje poslove i ured nadležan za skrb i integraciju migranata.“

Pozivamo institucije da prepoznaju važnost ove inicijative i uključe se u dijalog o sustavnim i humanim rješenjima. Također pozivamo druge organizacije, kolektive i pojedince da podrže ovu kampanju i doprinesu stvaranju društva u kojem nitko ne živi u neizvjesnosti.

Zajedno možemo graditi sigurnije i dostojanstvenije okruženje za sve.