Izvještaj tiskovne konferencije sazvane povodom presude Ustavnog suda RH temeljem povrede ljudskih prava u postupanju SOA-e prema kandidatkinji za Savjet za razvoj civilnog društva Sandri Benčić

Large-noimage

Povodom nedavnih događaja koji su (ponovno) protresli sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj, Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava sazvali su konferenciju za medije u petak, u 11:30h u Kući ljudskih prava.

Na konferenciji je Sandra Benčić, programska voditeljica CMS-a, predstavila rezultate svoje tužbe protiv Sigurnosno-obavještajne agencije. Naime, SOA je neovlašteno 2007. godine vršila sigurnosnu provjeru nad Sandrom Benčić, kao i nad drugim kandidatima/kinjama za Savjet za razvoj civilnog društva. Nadzor je vršen bez njihovog znanja, što je protivno propisima. Benčić je saznala za nadzor nakon što je jedan agent kontaktirao B.a.B.e. tražeći mišljenje o Sandri Benčić kao osobi i djelatnici, a Sanja Sarnavka je odmah pokrenula ispitivanje o razlozima ovog poziva. Žalba je podnesena Općinskom sudu u Zagrebu i Županijskom sudu te je Benčić zatražila da se obustavi sigurnosna provjera i da joj se na raspolaganje stavi sva prikupljena dokumentacija. Sudovi su njene zahtjeve odbili uz obrazloženje kako je sama provjera bila zakonita, a u trenutku podnošenja tužbe već je prestalo njezino provođenje pa, posljedično,  pružanje sudske zaštite više nije ni bilo potrebno. Suprotno zaključcima nižih sudskih instanci, Ustavni je sud zaključio kako postupak potpune sigurnosne provjere nad Benčić nedvojbeno „predstavlja miješanje u prava podnositeljice na poštivanje privatnog života iz članak 8. Konvencije i članka 35. Ustava“, odnosno, utvrdio je povredu njezinih ljudskih prava. Ustavni sud prozvao je i Općinski i Županijski sud zbog načina na koji su vodili postupke koje je pokrenula Benčić. Postupak sudskog nadzora sigurnosne provjere ostao je nepotpun, nije utvrđeno tko je izdao nalog za provedbu potpune sigurnosne provjere, tko ju je provodio te koji su podaci o osobnom životu Benčić pri tome prikupljeni. Sandra Benčić je naglasila kako će zatražiti odštetu od RH, ali i pozvala RH da štetu naplati od osoba odgovornih za nezakonito postupanje budući da za to postoji pravna osnova.

Sanja Sarnavka, kao predsjednica Kuće ljudskih prava, istaknula je važnost građanskog stručnog nadzora čitavog sustava koji ima ovlasti tajno prikupljati podatke i provjeravati građanke i građane Republike Hrvatske te nedopustivosti ignoriranja nalaza ove vrste nadzora od strane sudbene vlasti.  Naime, i u slučaju Benčić i u slučaju Puljiz, građanke su same morale pokretati i voditi sporove, umjesto da to istog treba učine nadležne institucije sustava.  Istaknula je kako zakonodavna vlast donosi odredbe koje naizgled govore o otvorenosti ideji uspostave učinkovitog sustava neovisnog nadzora, ali u konačnici dobro paze da se ovlasti takvim tijelima bitno ograniče. Usto tijekom provedbe postojećih zakonskih odredbi postaje jasno kako se rad tih tijela uglavnom ne uvažava. Iako se u ovom slučaju poimenice odgovoran Tomislav Karamarko, valja naglasiti kako se svi političari čim dođu na vlast ponašaju na identičan način i odbijaju uspostaviti učinkovit sustav profesionalnog i neovisnog građanskog nadzora.

 

Gordan Bosanac, CMS-ov stručnjak za nadzor sigurnosno obavještajnog i vojnog sustava, osvrnuo se na očito nepovjerenje građana prema sigurnosnim institucijama.  Istaknuo je posebno problem nepostojanja sustava civilnog nadzora nad tajnim prikupljanjem podataka u nadležnosti policije. Zbog svega navedenog pozvao je da se sazove sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj se neće partikularno raspravljati samo o pojedinim slučajevima, već je zatražio da se na njoj donese politička odlukada se krene u reforme i povećanje transparentnosti rada sustava u području neovisnog nadzora, proračuna, javnih nabava, zapošljavanja i odnosa sa javnosti. Kao posebnu temu Vijeća predložio je nadzor nad policijom. Rad SOA-e je moguće provjeriti na više razina, no MUP nema nikakav model građanskog nadzora. MUP jest izašao s  prijedlogom zakona kojim bi se uveo nadzor nad mjerama tajnog prikupljanja podataka, no trenutni prijedlog je posve neodgovarajući svrsi zbog koje se navodno nadzor osniva. Zaključno je upozorio kako Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost nije suglasan s uključivanjem Povjerenice za informiranje u radnu skupinu za izmjenu Zakona o tajnosti podataka, što je još jedna potvrda kako je sustav i dalje nefleksibilan i sklon  izbjegavanju uspostave učinkovitog nadzora.

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.