Nejednakost

Medium_20150604_121732

CMS postao dio europske mreže SOLIDAR

Centar za mirovne studije primljen je u članstvo europske mreže organizacija civilnog društva koje zajedno rade na poboljšanju socijalne pravde u Europi u četvrtak, 4. lipnja 2015.

Medium_img_1817

Otvaranje društvenim investicijama i inovacijama ili mazanje očiju?

Europska komisija očekuje da Hrvatska provede strukturne reforme. No s obzirom na dosadašnje iskustvo upitno je hoće li one biti neko novo mazanje očiju građanima, pa čak i Komisiji? Ili će političke elite, kako na domaćoj, tako i na europskoj razini, kroz participativni proces možda konačno otvoriti javni prostor stvarnim promjenama? I to tako da, primjerice, ulaganja u obrazovanje i znanost u budućnosti neće više biti tretirana kao trošak, nego dugoročna društvena investicija, istaknuto je na na javnoj raspravi na temu "Ususret reformama ili sankcijama: Kako će Hrvatska odgovoriti na zahtjev Europske komisije?" održanoj u organizaciji Centra za mirovne studije, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i GONG-a u Novinarskom domu u Zagrebu.

Medium_11069556_1431698433789583_4282416828716595446_n

Građani u akciji: Potpišite peticiju protiv TTIP-a i CETA-e!

Peticiju protiv sklapanja trgovinskih sporazuma EU-SAD (TTIP) te EU-Kanada (CETA) potpisalo je već više od milijun ljudi, a hrvatske građane na potpisivanje pozivaju Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) te GONG i Zelena akcija. Peticiju je pokrenula koalicija Stop TTIP, koju čini više od 300 udruga, sindikata i ostalih organizacija iz cijele Europe

Medium_1487340_1561951767356726_1986960310922340203_n

Vlada ne odustaje od monetizacije

Zbog mogućnosti da se na referendumu odbaci davanje autocesta u koncesiju, Vlada je i formalno odlučila odustati od takvog modela monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ). Njihove dugove pokušat će smanjiti drugim modelom, a resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić ni ne pomišlja na ostavku.

Medium_img_1664

Spriječimo da Imunološki postane neželjeno dijete

Povodom procesa privatizacije Imunološkog zavoda članice Kuće ljudskih prava Zagreb: B.a.B.e., Centar za mirovne studije, Documenta, Građanski odbor za ljudska prava, Svitanje i Udruga za promicanje istih mogućnosti pozvale su sve građane da podrže inicijativu za spašavanje Imunološkog zavoda okupljenu oko komanditnog društva Visia Croatica.

Medium_manjine_slika

Objavljen izvještaj s deliberacije o manjinskim pravima

Organizatorice deliberativnih rasprava iz Centra za mirovne studije svaki puta izabiru temu za deliberaciju koja je u tom trenutku „vruća“ u hrvatskom društvu, temu oko koje postoje prijepori u javnosti. Ovu godinu je zasigurno obilježila ćirilica i postavljanje dvopismenih ploča u Vukovaru te podjela društva na dva djela – one građane i građanke kojima natpisi/ploče na oba pisma ne smetaju i te oni koji pozivaju na mijenjanje zakona i Ustava, odnosno uvođenja kategorije posebnog pijeteta za, u ovom slučaju grad Vukovar, koja bi kroz zasad neutvrđen period onemogućila pismo koje nije latinično na javnim mjestima u tom gradu.

Činjenica da je upravo ova tema držala javnost u fokusu toliko dugo i izazvala burne emocije s obje strane pokazuje kako u Hrvatskoj ni 24 godine nakon završetka sukoba nisu „zaliječene sve rane“, nije uspostavljen dijalog, a egzistencijalni problemi izbijaju na površinu kroz agresiju prema „drugome“.

Medium_p1040680

Ostvarivanje prava manjina: integracija ili sukob i podjela?

Drugog vikenda u listopadu, u sklopu projekta Polling voices - Citizens debate and advocate for sustainable social change, dvadesetak građana iz Hrvatske razgovaralo je o temi ponekad izazovnog suživota nacionalnih manjina i većine u Hrvatskoj.  

Tko je gledao "Život na sjeveru", scena će mu biti poznata - stanovnici jednog aljaškog gradića se po potrebi nalaze kako bi raspravili stvari koje ih se sve tiču (danas bi rekli, od javnog interesa). Samo se jedan izdvaja po statusu i ekonomskoj nadmoći, ali ni to mu ne pomaže ako se nitko s njim ne slaže - i on je naposljetku tek samo član te zajednice.

Na tragu ovakvih okupljanja građana koja sežu do grčkih polisa, razvijaju se i modeli participativne demokracije poput deliberacijske demokracije koja nam je poslužila kao metodološki okvir za raspravu o temi oko koje se u nekim dijelovima naše zemlje i dalje lome koplja. 

Medium_imgres

Zakon o radu na deliberacijski način

Tridesetak građana iz cijele Hrvatske, izabranih metodom slučajnog odabira, nadolazećeg će vikenda u organizaciji CMS-a raspravljati o prijedlogu novog Zakona o radu na način koji u Hrvatskoj do sada još nije bio primjenjen: metodom deliberacijskog glasanja.