Mirovni studiji 2025: “Načeli smo nešto što moramo definirati do kraja: sebe pronaći u tome”
U 2025. godini Mirovne smo studije provodile u kontekstu ubrzanog zaokreta mirovnih politika prema naoružanju i militarizaciji. Tijekom godine bili smo preplavljene vijestima i ponekad nijeme zbog genocida u Palestini kao i činjenice da nema političkih aktera na pozicijama moći koji bi ga zaustavili. Pratili smo vijesti o borbama i žrtvama u Ukrajini, Sudanu i drugima ratnim zonama. U ovoj godini se u EU rapidno donose odluke o naoružanju, obaveznoj vojnoj obuci, jača militarizam, desni ekstremizam i govor mržnje.
Nismo dale da nas loše vijesti do kraja obeshrabre - tražile smo kako kroz učenje i zajedničko djelovanje biti dio smanjenja i promjene ovih trendova. Tražile smo načine kako da doprinesemo drugačijoj slici društva, ostanemo aktivni i povezani. Nadamo se da smo u tome barem djelomično uspjele, kao i da će znanja i iskustva sa Mirovnih studija biti korisna i upotrebljiva u vremenima koja su pred nama.
Bile smo ohrabrene studentskom inicijativom u Srbiji, radom Inicijative za slobodnu Palestinu i drugih pro-palestinskih inicijativa u Hrvatskoj. Tijekom godine pridužili smo se Noćnom maršu za Dan žena, prosvjedima i akcijama za Palestinu, Trnjanskim kresovima, Povorci ponosa, a sami digli glas za prigovor savjesti na nošenje oružja kao i za prava LGBTQ populacije.
Mirovni studiji 2025. trajali su 6 mjeseci, od siječnja do lipnja održali smo 120 sati edukacije, razmjene, sudjelovanja u akcijama i praktičnih radova, druženja. Mirovne studije čine sve formalne i neformalne situacije i kojima smo se zajedno u ovih 6 mjeseci našli. Godina na Mirovnim studijima otvara višeslojni i međupovezani rad na osobnoj i društvenoj razini i svjesne smo da ih u jednom linearnom tekstu ne možemo sve obuhvatiti. Dijelimo temeljni programski tijek i opis završnih radova u 2025. godini.
Program smo započeli s cjelinom Vještine suradnje kroz koju su nas vodile Lana Jurman, Lovorka Bačić i Andrijana Parić. Radili smo na temama: nenasilna komunikacija kao alat za dijalog, osvještavanje vlastite moći i privilegija, razgovarali o solidarnosti i borbi za obespravljene. Dotaknuli smo se i važnih tema poput prepoznavanja različitih oblika nasilja te metoda uz pomoć kojih možemo odgovoriti - fokusirali smo se na analizu i transformaciju društvenih sukoba, tražeći kreativna i održiva rješenja.
Kroz razumijevanje nenasilnog djelovanja vodili su nas Ana i Otto Raffai. Imali smo mnogo dilema o tome je li nasilje nužno, ili je nenasilje naivno. Ključ je ovih susreta bio raditi na stavu da nenasilje nije pasivnost ili inferiornost nego aktivna borba protiv nepravde.
Kroz osnove ljudskih prava vodile su nas Tatjana Vlašić, Sara Lalić, Ivana Radačić i Suzana Fugaj. Nakon što smo se upoznali s međunarodnim sustavom i mehanizmima zaštite ljudskih prava. Nastavili smo kroz upoznavanje sa suzbijanjem diskriminacije i govora mržnje. Dobili smo uvid u proces, pratili smo obranu Hrvatskog izvješća Pakta za zaštitu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava kojem Republika Hrvatska izvještava prvi puta nakon 2002. Godine. U "Živoj knjižnici" ugostili smo organizacije i institucije koje se bave širokim rasponom zaštite i promicanja ljudskih prava različitih skupina. S nama su svoje iskustvo i rad podijelili: inicijativa U Dobroj Vjeri , BaBe - Budi aktivna. Budi emancipiran. ; Kuća ljudskih prava Zagreb / Human Rights House Zagreb , Hrvatska udruga za medijaciju, Solidarna - zaklada za ljudska prava i solidarnost i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH.
U cjelini Globalno društvo i ekonomska pravda - globalne ekonomske, društvene i političke odnose, kao i aktivizam za promjenu na duge staze otvorio nam je Dražen Šimleša, a ekonomsku demokraciju i ulogu sindikata Jovica Lončar. Analizirale smo globalni ekonomski sustav temeljen na dugu, utjecaj neoliberalizma i potencijal održivih alternativa poput zadrugarstva i ekonomske demokracije, rastuće klasne razlike, nesigurne oblke rada, minule i aktulane sindikalne borbe. Otvorili smo prostor za kritičko promišljanje i traženje pravednih i održivih rješenja.
U kvir feminizam uveli su nas Amir Hodžić i Nina Čolović - osvještavale smo načine izgradnje roda kao režima koji proizlazi iz društvenih i ekonomskih odnosa te se bavile aspektima nasilja protiv žena i kvir osoba. U goste su nam stigle: Jana Kujundžić, te Selma Banich i Maja Solar koje su na primjerima svog rada i iskustva govorile o vezi feminizma, skrbi, aktivizma i solidarnosti, obje aktivne u pokretu za slobodu ljudi u Palestini.
Rad na ovim temama potaknuo je da izrazimo javnu podršku bendu Žen uslijed homofobnoh medijskih napisa i pritiska za otkazivanje koncerta.
Cjelina Migracije otvorila je niz važnih pitanja: od uvida postkolonijalne misli do praktičnih informacija o tome kako funkcionira sustav azila, što se s njime događa danas te koji su izazovi inkluzije i integracije. Vodile su nas Sara Kekuš i Lucija Mulalić, u goste su nam došli Biljana Kašić, Semih Adiguzel i Aslan Sulimanov. Bavili smo se i razumijevanjem kriminalizacije solidarnosti - u kojim situacijama pomaganje ljudima u pokretu postaje meta zakonskih sankcija, upoznali se s oblicima migrantskog otpora koji prkose nepravdi i ispisuju nove stranice borbe za slobodu i dostojanstvo. U vremenu kada se granice učvršćuju, ovaj kolegij nas je podsjetio da znanje može biti alat otpora, a solidarnost čin hrabrosti.
U cjelini Ratno i antiratno nasljeđe s nama su bili Goran Božičević, Vesna Teršelč i Aneta Vladimirov, gostovali su Senna Šimek i Goran Pećanac. Proveli su nas kroz razumijevanje višeslojsnog raspada Jugoslavije, konteksta koji je prethodio ratu, kroz otpor ratu i neposredu izgradnju mira u podijeljenim zajednicama, dotakli smo se nasljeđa Antiratne kampanje Hrvatske i međunarodnog volonterskog projekta Pakrac i konteksualizirali iskustvo i moguće doprinose za današnja ratna žarišta. Razgovarali smo o suočavanju s prošlošću, civilnim žrtvama rata i tranzicijskoj pravdi, radu međunarodnog kaznenog suda i izgradnji povjerenja. Analizirali smo minule događaje kroz optiku manjinske pedagogije sjećanja i umjetničke doprinose, kao i utjecaja na osobne stavove o nasilju i nenasilju. Dijelili smo vlastite dileme i tražili moguća rješenja za aktualne izazove.
Kroz cjelinu Organiziranje i prakse za društvenu promjenu provela nas je Iva Zenzerović. Predavački, kroz diskusije i analize konkretnih primjera istražali smo: što nas motivira na društveni angažman, kako se građani samoorganiziraju i zagovaraju promjene, na kojim vrijednostima gradimo održive i pravedne inicijative. Skiciriali smo mali historijat građanskog organiziranja — od 80-ih godina prošlog stoljeća do recentnih primjera aktivizma koji nas inspiriraju danas. Društvena promjena može početi od pojedinki, ali zahtjeva povezivanje: planiranje, razumijevanje, međusobno poštivanje i solidarno umrežavanje različitih aktera. Ovo je bila prilika da sudionice i sudionici detaljnije predstave soje motive za društveni angažman i inicijatove iz kojih dolaze. Govorili smo o vezi naših struka i profesija s radom na društvenoj promjeni i poslušali kako se to može kroz pravo, novinastvo ili umjetnički rad. Detaljije smo se upoznali s Inicijativim za slobodnu Palestinu, Studenticama za Palestinu i Plenumom Filozofskog fakulteta.
Za svoje praktične radove u suradnji s mentorima, sudionice i sudionici su iz šireg okvira Mirovnih studija definirali uže teme svojih interesa, istražili područja te definirali istraživačke teme i konkretne praktične radove. Istraživački radovi su mala akcijska istraživanja, usmjerena na razumijevanje pojedninih praksi, te korištenje tog znanja u daljnjem radu na društvenoj promjeni:
Teme rada mentorskih grupa i završnih radova u 2025. bile su:
Rad se sastoji od videa i kampanje o pravu na prigovor savjesti u kontekstu uvođenja obvezne vojne obuke. Video možete pogledati ovdje, a kampanju #NećuOružje pratiti na društvenim mrežama.
U grupi su radili: Matija Kralj, Tatjana Mesar, Antonia Pindulić, Lovro Turalija, uz mentorsku podršku Ive Zenzerović, voditeljice cjeline aktivističke prakse za društvenu pormjenu.
- Nenasilan otpor: studentski prosvjedi u Srbiji
Tema rada je borba za neovisne institucije i političku odgovornost kroz nenasilan otpor u srbiji. Sastoji se od kvalitativnog istraživanja, intervjuiranja 16 osoba - u simboličkom prijenosu 16 žrtava na novosadskoj željezničkoj stanici.
U grupi su radile: Nikolina Milardović, Iris Knežević, Tereza Kelam, Emerik Galić uz mentoricu Anu Raffai, voditeljicu cjeline Nenasilno djelovanje.
- Mentalno zdravlje u aktivizmu za slobodnu Palestinu
Na primjeru iskustva aktivstkinja za slobodnu Palestinu rad se fokusira na brigu o sebi i kolektivne izazove u nepodržavajućem okruženju. Istraživački rad sastoji se od analize teksta i kvalitativnog istraživanja provedenog kroz intervjue i fokus grupe.
U grupi su radile: Sandra Suhor Galiot, Tinka Ines Kalajžić i Nikolina Milardović uz mentoricu Ivanu Radačić.
- Nasljeđe mirovnog aktivizma 90-ih i mirovni izazovi danas
Rad obuhvaća kontekst rada i ulogu Antiratne kampanje Hrvatske 90-tih, ulogu i rad Feral Tribuna, a otvara i pitanja uloge profesionalne vojske i empatija u ratnim zbivanjima.
U grupi su radile_i: Martina Glumac, Ivona Kos, Davor Mrgan, Mitre Georgiev, uz mentorstvi Gorana Božičevića.
- Zdravstvena zaštita za tražitelje/ice azila i osobe pod međunarodnom zaštitom
Rad ispituje pristup zdravlju kao temeljnom ljudskom pravu, ocrtava prepreke na koje nailaze tražitelji azila i osobe pod međunarodnom zaštitom, te kroz praktičan priručnik koji im olakšava razumijevanje i pristup sustavu zdravstvene zaštite.
U grupi su bile: Julija Herceg, Ivana Mrgan, Barbara Tišlarić, Tena Vizinger, Silvia Fabijanić uz mentorsku podršku Antonije Potočki.
- Istraživanje samoodrživih zajednica kroz perspektivu njihovih stanovnika
Rad kroz polu-struktirirane intervjue istražuje motovaciju, život i izazove u zajednicama koje svoje potrebe za hranom, energijom, stanovanjem i ostalim osnovnim potrebama mogu zadovoljiti oslanjajući se na vlastite resurse i sustave, bez prevelikog korištenja vanjskih sustava i resursa.
U grupi su radili: Lidija Knorr, Marko Marić, Mirela Mirić, Nikolina Palac uz mentora Dražena Šimlešu.
Nadamo se da su nas iskustva, znanja i poznanstva s Mirovnih studija osnažili u stavu da dalje doprinosimo zaštiti i osnaživanju obespravljenih, demokratizaciji društva kao i suzbijanju direktnog i strukturnog nasilja. Nadamo se da ćemo i dalje u osobnim odnosima njegovati međusobno poštovanje i prihvaćanje, graditi društvenu solidarnosti.
Nadamo se da ćemo naći snage da nas predugo ne preplavljuju loše vijesti i teške situacije, da ćemo ostati kreativni i povezani.
Hvala vama, predavačima, gostima, mentorima, organizacijskom timu, Centru za mirovne studije kao i svim sudionicama i sudionicima na podršci u ostvarenju Mirovnih studija 2025.
Neke od njihovih riječi:
“Zahvalna sam na prilici, na ljudima koje sam upoznala i na svemu što sam kroz ovaj program stekla: znanjima, iskustvima i osjećaju zajedništva. To je nešto što ostaje i nakon formalnog završetka!”
“Cilj Mirovnih studija trebao bi biti dati dobru sadržajnu podlogu širokom spektru tema ključnih za razumijevanje pokretanja društvenih promjena - mislim da je to gotovo potpuno ostvareno. Također, umrežavanje pojedinaca koji su barem geografski i dijelom politički dio iste zajednice: dosta dobro smo se povezali, vidjet ćemo koliko ćemo u budućnosti surađivati, za sada smo se već podupirali u međusobnim borbama… dobro je što imam osjećaj kao da smo načeli nešto što sada nakon Mirovnih studija moramo definirati do kraja: sebe pronaći u tome.”
