Europski je parlament 10. travnja usvojio Pakt o migracijama i azilu, paket reformi kojima se proširuje kriminalizacija i digitalni nadzor migranata. Unatoč ponovljenim upozorenjima organizacija civilnog društva, Pakt će „normalizirati proizvoljno korištenje imigracijske detencije, uključujući za djecu i obitelji, povećati rasno profiliranje, kriznim intervencijama nasilno protjerivati te deportirati pojedince u takozvane “sigurne treće zemlje” gdje im prijeti opasnost od nasilja, mučenja i proizvoljnog zatvaranja”.
HDZ, SDP, Možemo, Most i Domovinski pokret slažu se kako treba unaprijediti primanja i prilike u svijetu rada za mlade, no imaju drugačije viđenje prava na pristupačno, primjereno i priuštivo stanovanje, zaključeno je današnjem izbornom sučeljavanju za mlade, koje su organizirale udruge civilnog društva Centar za mirovne studije, Gong, Institut za političku ekologiju, Klubtura, Kuća ljudskih prava, Mreža mladih Hrvatske, RODA, Savez za autizam Hrvatske, Operacija Grad i Zelena akcija.
Devet udruga civilnog društva organizira sučeljavanje kandidatkinja i kandidata na parlamentarnim izborima koje će se održati 11. travnja od 10 do 12 u Novinarskom domu. Događaj je zatvorenog tipa, no moći ćete pratiti prijenos uživo na YouTube-u, Facebooku i Instagramu.
Dragi suradnici i suradnice, ured Centra za mirovne studije neće biti otvoren od 1. do 7. travnja te u tom periodu neće biti dostupna besplatna pravna pomoć.
20. studenog na predstavljanju publikacije „Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj“u Galeriji Novoj u Zagrebu, predstavljena je i web stranica http://www.vojnaimovina.milimap.com/ na kojoj su vizualno objavljene i prikazane neke od vojnih nekretnina koje MORH ocjenjuje kao neperspektivne.
Pozivamo vas na predstavljanje publikacije „Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj“ 20. studenog u 18 sati, u Teslinoj 7 – Galerija Nova
Na pragu posljednje godine mandata ove Vlade, Platforma 112 izražava žaljenje i zabrinutost zbog propuštenih prilika koje su rezultirale sve manjim brojem ljudi koji uistinu ostvaruju svoja prava i daljnjim gubitkom povjerenja građana. Umjesto zaokreta u odnosu na kleptokratsko nasljeđe HDZ-a i iskoraka prema povećanju kvalitete demokracije i izlasku iz ekonomske krize, Vlada je u praksi odabrala status quo kada se radi o vladavini prava, kvaliteti demokracije, zaštiti ljudskih prava, javnih dobara i suočavanju s ratnom prošlošću. Ocjenu reformskih kapaciteta Vlade RH u protekle tri godine mandata u odnosu na zahtjeve Platforme 112 objavljujemo svjesni ambijenta političke polarizacije u kojoj se ratne traume recikliraju u svrhu političkih manipulacija, a konzervativna desnica raspiruje strahove i strasti te pronalazi krivce u drugima i drugačijima. U takvom kontekstu, suočeni smo s poraznom činjenicom da niti jedan naš zahtjev nije u potpunosti ostvaren, a da su zadovoljavajući pomaci vidljivi u tek 16 zahtjeva, što zbirno čini tužnih 14%. Kao glavni razlog nameće se problem kompetencija, osobito vezanih uz vodstvo i strateško upravljanje. Očito je da su izabrani nositelji nove vlasti došli nepripremljeni čak i za one reforme koje predstavljaju dug iz razdoblja pregovora, a za koje su se snažno zalagali kako u opoziciji, tako i u Planu 21. Odustajanje od vlastitih političkih ciljeva nije bilo popraćeno preuzimanjem odgovornosti, osobito u slučaju premijera, ali i drugih čelnika koji su se implicite, ali i neformalno, pozivali na izostanak zelenog svjetla na samom vrhu. Uvjereni smo da je uzrok ekonomske, ali i sve snažnije društvene krize vidljive po sve dubljim svjetonazorskim sukobima i netoleranciji temeljno politički. Unatoč deklariranim načelima otvorenosti i pomacima u pojedinim resorima, obuhvatna analiza pokazala je da je i dalje na snazi i ignoriranje uloge i važnosti građana i organiziranog civilnog društva, posebice u politički „teškim“ pitanjima. Duboko svjesni okolnosti u kojima živimo, mi ne odustajemo i ne pristajemo dosadašnji dugogodišnji pad na dno prihvatiti kao činjenicu kojoj nema alternative. Hrvatska država i društvo moraju moći naći izlaz iz ekonomske krize, osiromašenja sve većeg broja građana, urušavanja temeljnih vrijednosti demokracije i vladavine prava, ukratko, beznađa koje nas blokira i vodi unatrag. Nužno je prekinuti s borbom za vlast vlasti radi, manipuliranjem u ime ideologija u koje se zapravo često i ne vjeruje. Treba prestati vikati i prijetiti, prozivati i zazivati. Umjesto hajki na neistomišljenike predlažemo dijalog. Zaokret prema uključivanju svih zainteresiranih u zajedničku akciju za solidarnost, toleranciju i kreativnost je moguć. Moramo sjesti i zapodjenuti razgovor.
U petak je, 7. studenoga, u okviru 22. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa održane u Rovinju pod nazivom 'Kako obrazovanju dodati boju', organiziran okrugli stol Perspektiva škola demokratskog obrazovanja u našem sustavu odgoja i obrazovanja. Uz moderaciju Darka Lončarića s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, na okruglom su stolu sudjelovale: Dragana Bolješić, Martina Vičić Crnković i Lana Cvitak iz inicijative za slobodnu školu s vizijom društva demokratskog obrazovanja te Emina Bužinkić ispred GOOD Inicijative i Centra za mirovne studije koji se zalažu za kvalitetno i sustavno uvođenje obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u hrvatski obrazovni sustav.
Danas je u Kući ljudskih prava održan okrugli stol na temu uloge sveučilišta u afirmaciji građanskog odgoja i obrazovanja. Početno je polazište diskusije prepoznavanje civilne misije sveučilišta u društvu, odnosno sinergijskog stvaranja i transformacije sveučilišne uloge ka društveno odgovornom obrazovnom okruženju.
