CMS - Centar za mirovne studije

U periodu od veljače do listopada 2016. godine provedeno je terensko istraživanje (ukupno 120 intervjua i tri fokus grupe) s četiri skupine aktera: općom populacijom, pripadnicima nacionalnih manjina, izbjeglicama i tražiteljima azila te dionicima sustava. Fokus istraživanja bile su društvene percepcije odnosa prema "drugome" i "drugačijem" - nacionalnim manjinama, te različitim skupinama useljenika (izbjeglicama i drugim migrantima). Istraživački tim bio zainteresiran za dva ključna pitanja: kako se konstruiraju društvene percepcije "drugoga i drugačijega" (koji su dominantni stavovi opće populacije i kako to definira položaj ovih skupina u društvu) i kako to možemo objasniti (izvori i uzroci diskriminacije i ksenofobije). Navedeni rezultati važni su za razmatranje izvora društvenih stavova te stvaranja preporuka za njihovo rješavanje. 

Centar za mirovne studije predstavlja priručnik „Što je interkulturno obrazovanje?“ autorica Barbare Kušević i Marije Bartulović, docentica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu koji će biti objavljen i promoviran na proljeće 2017. godine.

Zgroženi ponavljanjem povijesti koje danas u Alepu lišava živote tisuće civila koji su nakon dugotrajne izolacije, izgladnjelosti i svakodnevnog bombardiranja sada prepušteni na milost i nemilost vojsci lojanoj Asadu, Centar za mirovne studije poziva sve građane i građanke Hrvatske kao i Vladu, Sabor i Predsjednicu države da zbog vlastite povijesti ratnih stradanja te sjećanja na tragediju Vukovara i tragediju bliskog nam Sarajeva, odmah tražimo prekid vatre u cilju izvlačenja civila iz Alepa. U skladu s tim, Hrvatska može i treba ponuditi smještaj i zbrinjavanje barem jednog dijela preživjelih obitelji, jer ako ne reagiramo danas, već sutra mnogi od njih više neće biti živi. 

Centar za mirovne studije i GONG jutros su uoči sjednice Sabora na kojoj se odlučivalo o poreznoj reformi dočekivali zastupnike i zastupnice vladajuće koalicije tražeći od njih potpisivanje osobnog jamstva da navedena reforma neće produbiti dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj čime garantiraju svojom dvogodišnjom plaćom. Uz jamstva, aktivisti i aktivistkinje donijeli su i Superhika, želeći još jednom ponoviti kako ako se ova Superhik reforma usvoji, država uzeti siromašnima, a dati bogatima.

Centar za mirovne studije i GONG pozivaju saborske zastupnike koji namjeravaju glasati za poreznu reformu koju je predložila Vlada da potpišu osobno jamstvo i dvogodišnjom plaćom zajamče da navedena reforma neće produbiti dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj. Svojim potpisom potvrdit će da su u potpunosti razumjeli sve ekonomske i društvene implikacije navedene porezne reforme, te da su sigurni da će ona imati izravne pozitivne ekonomske učinke na najveći broj građana, one koji žive od svog rada i mirovina i čija su primanja daleko manja od zastupničkih.