"Novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Informaciju o rasi, boji kože, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, životnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izražavanju, bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, bračnom stanju, životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije."

Članak 13. Kodeksa časti hrvatskih novinara

Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb, GONG i Hrvatsko novinarsko društvo pozivaju vas na radionicu za novinarke i novinare, urednike i urednice te studente i studentice novinarstva „Diskriminacija, govor mržnje i cenzura u novinarskom izvještavanju“.

Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela koji se obilježava 22. veljače, Kuća ljudskih prava Zagreb, Zagreb Pride, Centar za mirovne studije, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću upozoravaju da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o zločinu iz mržnje i njegovim posljedicama.  Usprkos relativno zadovoljavajućem zakonodavnom okviru koji osigurava zaštitu žrtvama kaznenih djela, žrtve zločina iz mržnje nisu dovoljno zaštićene. Problem predstavljaju nepravilno kvalificiranje zločina iz mržnje i nezadovoljavajući sustav podrške za žrtve zločina iz mržnje. U slučajevima zločina iz mržnje protiv LGBT osoba policija vrlo često ne prepoznaje mržnju kao motiv počinjenja kaznenog djela te ne postoje jasni kriteriji za ispitivanje motiva uvjetovanih homofobijom i transfobijom.

Pojam govora mržnje često se može susresti u javnom govoru, posebno u posljednjih nekoliko godina kada smo u Hrvatskoj zaista mogli svjedočiti pojavljivanju govora mržnje u javnom preostoru u razmjerno većoj mjeri nego ranijih godina.

CMS je zajedno s partnerskim organizacijama (Kuća ljudskih prava Zagreb, Inicijativa mladih za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće, GONG i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću) sudjelovao u prikupljanju podataka za ODIHR-ov izvještaj o nasilju počinjenom iz mržnje koji je objavljen na Međunarodni dan tolerancije 16. studenoga 2017. godine na ODIHR-ovim web stranicama.

U periodu od 16. do 19. listopada 2018. godine održala se studijska posjeta predstavnika/ca institucija i organizacija civilnog društva finskim institucijama koje se bave praćenjem i suzbijanjem govora mržnje.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti koji se obilježava danas, 17. listopada, podsjeća na napredak koji smo učinili i koji smo propustili učiniti u iskorjenjivanju siromaštva u našim državama i širom svijeta. Europska unija je 2010. godine usvojila Strategiju Europa 2020, kojom se, iako je usmjerena na rast, želi podržati održivost i uključivost. To se želi učiniti kroz osam ciljeva, uključujući smanjenje broja ljudi koji žive u riziku siromaštva ili socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna do 2020. godine. 

Vlada Republike Hrvatske trebala bi okončati smještaj djece i odraslih u ustanove socijalne skrbi, priopćilo je danas pet organizacija za osobe s invaliditetom i ljudska prava u pismu predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću. Unatoč određenom inicijalnom napretku u ispunjavanju zahtjeva Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, proces premještanja osoba iz institucija u život u zajednicama gotovo je stao. 

Centar za mirovne studije je objavio publikaciju “Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka”  kojom su predstavljeni podaci sveobuhvatnog i multi-metodološkog istraživanja o Romima u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je govor mržnje u porastu - diskriminatoran, zapaljiv i diskreditirajući sadržaj čuje se u javnosti te često i prenosi putem medija, unatoč dobrom zakonodavnom okviru koji zabranjuje i kažnjava govor mržnje (ili javno poticanje na nasilje i mržnju) kako je to definirano u Kaznenom zakonu (članak 325), ali i primjerice u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (članak 25 koji govori o uznemiravanju).