Kako prepoznati i reagirati na govor mržnje u medijskom izvještavanju?

Large_preview_small_2

"Novinari u svom djelovanju poštuju, štite i promiču temeljna ljudska prava i slobode, a osobito načelo jednakosti svih građana. Posebna se odgovornost očekuje kad se izvještava ili komentira prava, potrebe, probleme i zahtjeve manjinskih društvenih skupina. Informaciju o rasi, boji kože, vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti, životnoj dobi, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom izražavanju, bilo kojoj fizičkoj ili mentalnoj osobini ili bolesti, bračnom stanju, životnom stilu, društvenom položaju, imovinskom statusu ili razini obrazovanja novinar navodi samo ako je ona izrazito relevantna u kontekstu u kojem se iznosi. Nedopustivo je koristiti stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije."

Članak 13. Kodeksa časti hrvatskih novinara

U sklopu aktivnosti PROTIV MRŽNJE izradili smo plakate i podloge za radne stolove čiju namjenu vidimo u svakoj novinarskoj redakciji. Materijali su dostupni u uredima Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava Zagreb na adresi Selska cesta 112A-C.

Materijal je izrađen u sklopu projekta “Protiv mržnje” koji je financiran iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije (2014.-2020.) i odražava stajališta autora te je isključiva odgovornost autora. Europska komisija nije odgovorna za eventualnu upotrebu informacija koje ovaj dokument sadržava.

Projekt "Protiv mržnje" sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Grad Zagreb te su stajališta izražena u dokumentu isključiva odgovornost autora te nužno ne odražavaju stajališta Ureda za udruge Vlade RH niti Grada Zagreba.

 

Ključne poruke koje promoviramo kroz aktivnosti PROTIV MRŽNJE su: 

  • Zločin iz mržnje i govor mržnje predstavljaju kršenja ljudskih prava i kao takva trebaju biti odgovarajuće sankcionirana.
  • Najučinkovitiji oblik borbe protiv govora mržnje i zločina iz mržnje uključuje zajedničke napore i suradnju cijelog društva, kroz preventivne mehanizme poput edukacija i podizanja svijesti u javnosti, a ne samo ili isključivo, kroz reaktivne mjere poput pravnih sankcija (ili kazni).
  • Govor mržnje predstavlja zvono za društvenu uzbunu jer ukazuje na disbalans i netrpeljivost prema ili između određenih skupina u društvu. Reagirajući na taj alarm, možemo spriječiti daljnje nasilje (ili eskalaciju nasilja) – zločine iz mržnje.
  • Pravni sustav i zakonodavstvo trebaju biti učinkoviti u borbi protiv govora mržnje i zločina iz mržnje te za pružanje adekvatne pomoći žrtvama.
Preporučite članak: