Kako prepoznati govor mržnje i reagirati na njega?

Large_govor_mr_nje_bigger

Pojam govora mržnje često se može susresti u javnom govoru, posebno u posljednjih nekoliko godina kada smo u Hrvatskoj zaista mogli svjedočiti pojavljivanju govora mržnje u javnom preostoru u razmjerno većoj mjeri nego ranijih godina.

Smisao je korištenja pojma 'govor mržnje', ma kojim riječima bio pobliže određen, označiti onaj tip govora u javnom prostoru koji šteti ljudskim pravima različitih skupina ljudi te doprinosi njihovoj isključenosti i diskriminaciji. Iako postoji više različitih međunarodno priznatih definicija govora mržnje, zajednička su im tri ključna elementa definicije. To su sljedeći:

  1. Govor mržnje je javni govor, izrečen u javnom prostoru ili proširen u javni prostor putem medija, internetskih platformi ili društvenih mreža.
  2. Govor mržnje je govor koji za cilj ima napasti, ocrniti, obezvrijediti, dehumanizirati, demonizirati, obespraviti, zastrašiti ili nahuškati na neku osobu ili skupinu ljudi, a najčešće se radi o pripadnicama i pripadnicima manjinskih skupina koje žive u nekom društvu ili drugim skupinama koje su zbog svojeg položaja izvrgnute diskriminaciji ili marginalizaciji.
  3. Osoba ili skupina ljudi koja je izložena govoru mržnje mora biti prepoznatljiva po nekoj tzv. zaštićenoj karakteristici zbog koje je izvrgnuta govoru mržnje. Popis ovih zaštićenih karakteristika u kontekstu hrvatskog zakonodavstva nudi članak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), a taj popis uključuje sljedeće karakteristike: rasa ili etnička pripadnost ili boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija.


O govoru mržnje ponekad se može čuti da on nije problematičan, već da predstavlja samo još jedan oblik slobode izražavanja. Međutim, ovo obrazloženje nije utemeljeno – naime, govor mržnje predstavlja jedan od rijetkih oblika govora koji nije zaštićen načelom slobode izražavanja i ne treba biti toleriran u javnom prostoru. Štoviše, govor mržnje u javnom prostoru treba aktivno suzbijati kažnjavanjem onih koji ga šire, ali i edukacijom usmjerenom na proizvođače medijskog sadržaja i medijskih publika, kao i suradnjom između regulatornih tijela, organizacija civilnog društva te samih medijskih nakladnika i moderatora sadržaja.

Za potrebe opće javnosti i svih onih koji bi htjeli u kratkom i preglednom obliku saznati što je to govor mržnje i kako taj pojam treba razumjeti, partneri u projektu Against Hate proizveli su kratku kontrolnu listu za prepoznavanje govora mržnje, koja nudi i osnovne preporuke kako na njega u kojoj situaciji reagirati.







PROJEKT PROTIV MRŽNJE PODRŽAN JE KROZ PROGRAM O PRAVIMA, JEDNAKOSTI I GRAĐANSTVU EUROPSKE UNIJE (REC).

 

Ovaj sadržaj je isključiva odgovornost CMS-a, GONG-a i Kuće ljudskih prava i ni na koji način ne odražava stavove Europske komisije.

Projekt financijski podržava i Ured za udruge Vlade RH.

 

Preporučite članak: