-->

Još jedna generacija završila Mirovne studije

Large_ms2020a

Predstavljanjem završnih radova i dodjelom diploma u petak 26. lipnja 2020. završili smo s još jednom, dvadeset i drugom godinom provođenja Mirovnih studija, neformalnog obrazovnog programa Centra za mirovne studije. U izazovnoj godini, po prvi puta s kombinacijom radionica i predavanja uživo i online predavanja, program je popratilo dvadeset i troje sudionica i sudionika.

Mirovni studiji osmišljenji su s ciljem edukacije, osnaživanja i povezivanja različitih pojedinaca za rad na društvenoj promjeni. Program za cilj ima pružanje vještina i praksi za društveni angažman, ali i razumijevanje i kritičko preispitivanje društvenih nepravdi i direktnog i strukturnog nasilja. Organizirali smo ga kroz sedam programskih cjelina. Lana Jurman, Lovorka Bačić, Andrijana Parić, Ana Raffai i Otto Raffai  kroz Vještine suradnje upoznali su nas s vještinama nenasilne komunikacije i rješavanja sukoba te otvorili prostor za razumijevanje odnosa u grupi i načina na koji kreiranje suradničkih odnosa doprinosi radu na društvenoj promjeni. S osnovnim mehanizmima zaštite ljudskih prava i analizom postupanja prema osobama čija su ljudska prava ugrožena upoznale su nas Tatjana Vlašić, Ivana Radačić, Sara Lalić i Suzana Fugaj kroz programsku cjelinu Ljudska prava. Pravednim i održivim raspolaganjem prirodnim resursima i pitanjem radničkih prava i ekonomske pravde bavili smo se kroz cjelinu Održivi razvoj i ekonomska pravda koju su vodili Dražen Šimleša, Iva Ivšić i Jovica Lončar. Amir Hodžić i Paula Zore bile su pionirke online programa.

Kroz Feminizam, spol, rod, seksualnost radile su na razumijevanju direktnog i strukturnog rodno uvjetovanog nasilja kao modelima borbe na putu za emancipaciju od istih. Vezom ljudske sigurnosti i ljudskog dostojanstva u kontekstu javnih politika, odnosom prema migracijama, iskustvom osoba koje migriraju te mogućnostima za solidarizaciju bavili smo se kroz Ljudsku sigurnost i migracije zajedno s Gordanom Bosanacem, Sarom Kekuš, Teom Vidović, Maddalenom Avon, Anom Ćuća, Lucijom Mulalić i Antoniom Pindulić. Goran Božičević, Vesna Teršelič i Aneta Vladimirov uveli su nas u temu Ratnog i antiratnog nasljeđa kroz upoznavanje antiratnog aktivizma, suočavanja s prošlošću i kulture sjećanja. Završili smo s Praksama za društvenu promjenu unutar kojih je Iva Zenzerović Šloser upoznala grupu s historijatom dosadašnjeg razvoja civilnog društva u RH i modelima i načinima organiziranja za društvenu promjenu.

Uz nas su bili i brojni gosti koji su podijelili svoje znanje i iskustvo. Hvala Danijeli Dolenec s Fakulteta političkih znanosti, Arianu Kajtezoviću iz Trans mreže Balkan, Jay Poštić iz Zagreb Pridea, Jeleni Veljači iz inicijative Spasime, Erinu Vlahoviću iz Transaida, Branki Mrzić Jagatić iz udruge Roda, Dragi Župariću Iljiću s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Ivi Marčetić iz Prava na grad.

Polaznice i polaznici su isprobavanjem stečenih znanja i vještina nastavili raditi kroz mentorske grupe koje su se bavile specifičnim temama unutar pojedinih programskih cjelina. Tako je mentorska grupa u koju su bile uključene Sanja Duvnjak, Marijana Janjić, Iva Ćavar, Nina Sabolić i Matija Blače pod mentorstvom Lovorke Bačić istražila temu solidarnosti i pripremila materijale za nastavnike i nastavnice koji se mogu koristiti u nastavi. U svom istraživanju teme, provele su anketu s ciljem ispitivanja što za građane i građanke predstavlja solidarnost te u kojim situacijama i prema kome su je spremni iskazati, a rezultate ankete možete pogledati ovdje.

Temom interkulturalnog sjećanja u Hrvatskoj bavile su se Ana Tešija, Iva Grubiša, Lorena Drakula, Marina Horvat, Iva Blažević i Maja Bašić pod mentorstvom Tee Vidović i Lucije Mulalić. Pitajući se koliko je interkulturna povijest Balkana izbrisana iz kolektivnog sjećanja provele su intervjue s osobama koje su putem Pokreta nesvrstanih došle i ostale. Uspoređujući kako je nekada Hrvatska u sastavu Republike SFRJ aktivno uključivala strance u obrazovni i radni sustav danas postala samoprozvana zemlja tranzita koja odbija stvaranje i poboljšanje integracijske politike i prakse, ova mentorska grupa doprinijela je širenju nedostatne literature o povijesti Pokreta nesvrstanih.

Pitanjem stambene krize koja za posljedicu ima narušavanje kvalitete života građana te sve veći rast nesigurnosti i nejednakosti u društvu bavili su se Lucija Radman, Smiljan Karlo Kujundžić i Mario Grabarić koristeći metodu legislativnog kazališta kako bi ukazali na probleme pri ostvarivanju prava na stanovanje. U prvoj online izvedbi legislativnog kazališta kod nas grupa je pripremila scenu iz života podstanara i zajedno s publikom pokušala pronaći prostor za društveni iskorak ka pravednijim rješenjima za podstanare. Grupu su mentorirale Josipa Lulić i Kristina Klišanin. Pogledajte izvedbu!

Eva Mladiček i Alice Straniero bavile su se zagovarnjem humaniziranja odnosa prema žrtvama uz podršku mentorice Vesne Teršelič. S ciljem približavanja teme suočavanja s prošlošću i kulture sjećanja široj javnosti, grupa je osmislila kampanju pod nazivom Što je vrjednije od sjećanja koja se u približavanju važnosti društvenog i osobnog sjećanja koristi angažiranjem publike u istraživanju obiteljske povijesti i obiteljskog sjećanja. 

Istraživanjem pravne osnove priznanja i zaštite prava interspolnih osoba, kao i primjere medicinskih dijagnoza koje su vezane uz interspolnost te prikupljanjem dosadašnjih saznanja vezanih uz interspolnost u RH bavile su se Petra Karmelić, Petra Kutrović, Lucija Koren, Darija Željko, Stipe Nogalo i Goran Molnar uz mentorsku podršku Amira Hodžića i Erina Vlahovića u mentorskoj grupi Interspolnost. U sklopu mentorske grupe osmisli su i kampanju sa senzibilizaciju javnosti o iskustvima interspolnih osoba. Informirajte se kroz osobna iskustva interspolnih osoba!

Pogledajte videe koje su pripremili; video majke koja ima poruku za sve roditelje u Hrvatskoj i video Irine, interspolne osobe, koja govori o svom osnažujućem iskustvu.

 

Nakon svih izazova koji su obilježili ovu generaciju Mirovnih studija, na kraju nam još samo preostaje reći hvala i čestitamo!

 

Program Mirovnih studija sufinancira se kroz projekt „Peace studies 2020“, koji financijski podržava Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu. CMS je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za stabilizaciju i razvoj udruge.

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.