Učenje jezika je važno za cjelovito sudjelovanje u društvu

Large_img_20191112_110408

Rasizam, isključenost s tržišta rada, poteškoće pri priznavanju obrazovanja i radnog iskustva te postizanju dobrog poznavanja jezika, spore procedure odobravanja azila, zajedno s nepripremljenošću institucija, samo su neki od izazova s kojima se suočavaju tražitelji azila i izbjeglice koji su uspjeli stići u Europu. Stoga je važno ojačati, slušati i dosljedno unaprjeđivati društvena rješenja za poboljšanje života tražitelja azila i izbjeglica. 

 

 

“Integracija izbjeglica i tražitelja azila učinkovita je jedino ako je participativna i ako uključuje i lokalnu zajednicu u kojoj živi migrantsko stanovništvo“, istaknuo je Alessandro Carbone, koordinator PandPas projekta fokusiranog na potporu i integraciju ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita ili su je dobili. U sklopu projekta izrađeno je istraživanje čija je svrha bila čuti glasove izbjeglica, građana, predstavnika organizacija i institucija civilnog društva, a provedeno je na 148 osoba u zemljama sudionicama projekta.  

“Da bi se adekvatno odgovrilo na izazove integracije izbjeglica i tražitelja azila i poboljšale javne politike treba uzeti u obzir komunikaciju, sudjelovanje, obrazovanje, koordinaciju i osvještavanje”, zaključci su istraživanja kojeg je predstavila Sandra Mateus sa Sveučilišnog instituta u Lisabonu.

Više od 800 ljudi od 2006. do danas je dobilo azil u Hrvatskoj. Iako Hrvatska nije zemlja s mnogo izbjeglica, rad na integraciji je iznimno važan, a i malen broj izbjeglica može biti prilika da se razvije dobar sustav integracije i da Hrvatska postane primjer drugim zemljama.

 “Jako je bitno da se svim izbjeglicama odmah omogući pristup informacijama koje su njima razumljive zato što samim ulaskom u našu državu ulaze i u vrlo kompleksan pravni sustav koji je često nerazumljiv i domaćem stanovništvu, a u cijelom tom sustavu i birokraciji im ovisi budućnost“, istaknula je Maddalena Avon iz Centra za mirovne studije. Dodala je kako je važno osigurati učenje jezika, čime bi se izbjeglicama i tražiteljima azila omogućilo cjelovito sudjelovanje u društvenom i političkom životu te uključivanje u obrazovni sustav. Na integraciji treba raditi koordinirano i poboljšati međusektorsku suradnju, ali dobrobiti su velike za cijelo društvo, jer se ruše predrasude, što je ključno za suživot u lokalnim zajednicama.  

O svom iskustvu integracije u hrvatsko društvo govorio je Idris Faisal iz Iraka koji je u Hrvatsku došao prije tri godine i dobio azil: “najvažnije je znati jezik, bez znanja jezika ne možeš tražiti posao niti raditi”. Istaknuo je i kako je iznimno je važno omogućiti obrazovanje, ali ono koje je prilagođeno osobama ovisno na njihovo prethodno znanje, kao i rad, te je dodao: “ljudi žele raditi, a nemaju priliku”.

Integracija je dvosmjeran proces, ali najbolja je integracija kada uistinu zajedno radimo, učimo jedni od drugih i ne stvaramo razlike, a upravo je Biciklopopravljaona prepoznata kao jedno takvo mjesto u Zagrebu.  “Naš je moto ponašati se jednako prema svima koji dolaze u Biciklopopravljaonu, stoga kada bicikle doniramo izbjeglicama i tražiteljima azila, zajedno ih popravljamo, a neki od izbjeglica postali su i naši volonteri”, poručio je Eugen Vuković iz Zelene akcije, voditelj volonterskog kolektiva Biciklopopravljaone, koju projekt PandPas promovira kao primjer dobre prakse. 

Preporučite članak: