Iz Centra za mirovne studije Indexu su kazali kako je izjava saborskog zastupnika Burića o njegovom kolegi iz parlamentarnih klupa Miloradu Pupovcu za svaku osudu.

"Smatramo da je izjava Dinka Burića neprimjerena i za svaku osudu, pogotovo s obzirom da je on zastupnik u Hrvatskom saboru. Izjave poput ove, kojima se etiketiraju i vrijeđaju saborski kolege s obzirom na etničku pripadnost i izražavanje drugačijeg mišljenja, mogu stvoriti atmosferu nesigurnosti te straha koja ima velike posljedice na cijelo društvo.

Umjesto takve razine komunikacije, voljeli bismo u Hrvatskom Saboru čuti argumentirane rasprave o važnim društvenim pitanjima", kazala je za Index Sara Lalić iz Centra za mirovne studije.

Na slučaj Milice Miladinović je upozorila aktivistica Centra za mirovne studije Sandra Benčić, koja je u lipnju 2013. izjavila za Novi list kako se »boji da će se agonija Milice Miladinović samo produbljivati«.

Benčić je, naime, kazala kako država odbija problem priznat u svoj njegovoj ozbiljnosti: »Osim materijalne štete nastala je i značajna nematerijalna šteta uzrokovana diskriminacijom na temelju etničkog podrijetla, bivšim politikama iz devedesetih godina i dijelom dvijetisućitim, te na kraju potpuno neefikasnošću administracije koja je dovela do toga da je Milica Miladinović, koja je nekada imala stanarsko pravo u Zagrebu i kuću u Stubičkim toplicama, ostala bez svega«.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ne želi objaviti imena 15 prijavljenih kandidata za novo Vijeće za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, koje bi trebalo nadzirati policijske mjere, poput provjere telefonskih brojeva. Naime, iako je uobičajena praksa da odbori ovakva postupke imenovanja odrađuju javno, u ovom slučaju Odbor to planira napraviti tajno. Odbor je već ranije odbio zahtjev Centra za mirovne studije da im dostavi životopise svih kandidata, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Centar za mirovne studije (CMS) je organizirao stručni skup u prevenciji nasilja među djecom i medijima u Daruvaru.

Iako mirna reintegracija slovi za jednu od najuspešnijih mirovnih misija UN-a u svetu, u Hrvatskoj se tako ne doživljava. Upravo suprotno, slave se operacije koje su završile ratom, stradanjima ljudi i materijalnim razaranjima. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije mišljenja je da bi Hrvatskoj trebalo biti važnije slaviti mirnu reintegraciju nego Oluju.

- Mirna reintegracija je jedan od retkih događaja koji je vrednosno-politički neupitan i zato mi se čini neverovatnim da jedan takav kapital nije iskorišten, kaže Bosanac. Da nešto treba hitno učiniti kako bi se stanje promenilo, slažu se i predstavnici manjinskih zajednica u Vukovaru.

"Centar za mirovne studije će zahvaljujući novcu iz programa međunarodne razvojne pomoći Ministarstva vanjskih i europskih poslova pomoć pružati u Palestini. Njima su partnerske organizacije Pal Think for Strategical Studies i Mediteranski institut, a cilj je projekta da u prvoj fazi aktivisti, ali i sveučilišni nastavnici iz Gaze dođu u Hrvatsku", piše Novi list. 

Gotovo 37 posto učenika udarilo je svojeg školskog kolegu, a njih 40 posto izjavljuje kako su bili žrtve nasilja, pokazalo je lanjsko istraživanje Centra za mirovne studije o percepciji i pojavnosti nasilja među mladima, piše 24 sata.

Novi list piše o tribini CMS o 17. obljetnici mirne reintegracije:

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja treba slaviti kao i Bljesak i Oluju, izjavio je u srijedu navečer u Zagrebu bivši ministar unutarnjih poslova Joško Morić, koji je u tom procesu vodio objedinjavanje i svakodnevni posao prijelaznih policijskih snaga.

Iako se ne može reći da od početka devedesetih pa sve do danas pitanje prenamjene vojnih nekretnina ne plijeni medijsku pažnju, najčešće raznim aferama vezanih uz njih, kompleksnije se problem prenamjene ovih građevina nije istraživao sve do nove knjige “Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj” u izdanju Centra za mirovne studije i Zavoda za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, piše Jutarnji list.