-->

Pristup Hrvatske Schengenu: nagrade za kršenje ljudskih prava ne smije biti

Large_seamless-1889446_1920

Ususret sutrašnjem neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova Europske unije, na čijem je dnevnom redu i pristupanje Hrvatske Schengenu, Centar za mirovne studije, PRO ASYL i Balkanbrücke zahtijevaju da poštivanje ljudskih prava na granicama EU postane preduvjet za daljnji pristupni proces.

 

Organizacije za ljudska prava iz Njemačke i Hrvatske upozoravaju kako se nasilna nezakonita protjerivanja na hrvatsko-bosanskoj granici već  godinama kontinuirano dokumentiraju. Granična policija na potpuno nekontroliran način postupa protiv osoba koje traže zaštitu. Žrtve takvog postupanja redovito prijavljuju nehuman tretman hrvatskih policijskih snaga. Podnošenje zahtjeva za azil u EU sustavno im se onemogućuje. 

“Iako proširenje Schengen zone može biti pozitivan pomak prema slobodi kretanja unutar Europske unije, članstvo Hrvatske u Schengenu bi trebalo biti stavljeno na čekanje dok Vlada RH ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje migranata. Takvo postupanje skorašnje članice Schengen zone ne da samo direktno ugrožava primjenu Schengenskog zakonika, već predstavlja kršenje međunarodnog i EU prava, uključujući Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica”, kaže Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.

Od kraja 2018. EU je Hrvatskoj dodijelila preko 18 milijuna eura za zaštitu granica. Iz njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova stiže dodatna podrška u obliku vozila i termovizijskih kamera. Prema ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, Njemačka je među najboljim poznavateljima rada hrvatske granične policije.

“Schengensko područje nikada nije bilo područje ljudskih prava, otvorene granice unutar EU-a povezane su sa zatvorenim vanjskim granicama. Međutim, Hrvatska zanemaruje čak i minimalne standarde europskog prava, koji su utvrđeni Zakonom o schengenskim granicama. I za to dobija političku potporu Njemačke i EU”, komentira Karl Kopp, šef Europskog odjela udruge PRO ASYL.

“Umjesto pohvala Hrvatskoj, na ovom sastanku potrebno je adresirati i osuditi nasilne i nezakonite prakse na hrvatskim granicama. One su dio sustavnog rasističkog zatvaranja Europske unije i stoga ih se također treba shvatiti kao njezinu odgovornost”, kaže Pauline Zapke iz mreže Balkanbrücke.

Do danas hrvatska vlada nije uspostavila mehanizam praćenja ljudskih prava, iako joj je u tu svrhu namijenjeno 300 000 eura financijske potpore Europske unije. Umjesto toga, ometa se rad hrvatske pučke pravobraniteljice i organizacija civilnog društva. U studenom 2020. Europska ombudsmanica Emily O'Reilly pokrenula je istragu zbog izostanka mehanizma. 

Ministri unutarnjih poslova EU moraju snositi posljedice kršenja ljudskih prava na hrvatsko-bosanskoj granici i povezati proces pristupanja Schengenu s prekidom pushbackova i nasilja.

 

Centar za mirovne studije, PRO ASYL i Balkanbrücke zahtijevaju:

  • Poštivanje ljudskih prava i zaustavljanje pushbackova moraju biti preduvjet za daljnji proces pristupanja Hrvatske Schengenu.
  • Kraj nekažnjivosti: kršenje ljudskih prava na granici mora se zakonski goniti.
  • Neovisni mehanizam praćenja ljudskih prava na hrvatskim granicama mora biti uspostavljen. Hrvatska pučka pravobraniteljica ne smije biti ometana u radu.
  • S obzirom na policijsko nasilje nad osobama u potrazi za zaštitom, EU i Njemačka moraju prestati podržavati hrvatsku graničnu policiju.

 

 

 

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.