Funkcije rezidualnog mehanizma Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)

 

Dugi niz godina, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ),
zajedno sa sestrinskim sudom za Rwandu (MKSR) i Ujedinjenim narodima, radi na tome
da se osigura da su poduzete mjere za nastavak preostalih aktivnosti Suda nakon
njegovog zatvaranja. Vijeće sigurnosti UN-a prepoznalo je “znatan doprinos
MKSJ-a međunarodnom kaznenom pravosuđu i pozivanju na odgovornost za teška
međunarodna kaznena djela,” podsjećajući da je MKSJ “uspostavljen u specifičnim
okolnostima u bivšoj Jugoslaviji kao ad hoc mjera koja doprinosi obnavljanju i održavanju mira.” Vijeće sigurnosti je
konstatiralo i da je MKSJ i dalje u postupku provođenja strategije okončanja
svojeg rada, uključujući završetak svih prvostupanjskih i žalbenih postupaka, i
ponovno je naglasilo svoju odlučnost da se bori protiv nekažnjivosti za sve
odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

 Međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (IRMCT) stoga
je uspostavljen rezolucijom Vijeća sigurnosti br. 1966, koja je usvojena 22. prosinca
2010. godine.

Rezidualni će mehanizam imati dva ogranka, po jedan za svaki od sudova (za Rwandu
i bivšu Jugoslaviju) i počet će s radom 1. srpnja 2013. za MKSJ, a 1. srpnja
2012. za MKSR.

 Sjedište ogranka za MKSJ bit će u Den Haagu, a ovisi o sporazumu koji tek
treba biti sklopljen  s Nizozemskom, te
koji treba usvojiti Vijeće sigurnosti. Vijeće sigurnosti je utvrdilo da će
mehanizam za MKSJ početi s radom 1. srpnja 2013. i nastaviti djelovati sve  dok Vijeće sigurnosti ne odluči drukčije, te je
dalje navelo da će se napredak u radu mehanizma razmotriti 2016. godine, a nakon
toga svake dvije godine.

 Statut Mehanizma predviđa deset “rezidualnih funkcija”:

 Prvo, suđenje optuženicima u bijegu. Ova se funkcija odnosi na prvostupanjske
i žalbene postupke protiv osoba protiv kojih je MKSJ podigao optužnicu, a koje
su u bijegu. Međutim, nedavnim uhićenjem Gorana Hadžića pred MKSJ-om nema više nijednog
optuženika u bijegu, te ova funkcija postaje bespredmetna.

 Drugo, žalbe na prvostupanjske presude MKSJ-a. Ova se funkcija se odnosi na
žalbe tužiteljstva ili optuženika na prvostupanjske presude koje je izrekao
MKSJ. Mehanizam će imati nadležnost nad svakom žalbom na prvostupanjsku presudu
MKSJ-a u za koju je najava žalbe podnesena 1. srpnja 2013. ili nakon tog
datuma. Na osnovi toga, a  imajući na umu
najnovije procjene završetka prvostupanjskih i žalbenih postupaka pred MKSJ-om,
znamo da će Mehanizam voditi samo eventualne žalbene postupke u predmetima protiv
Karadžića, Mladića i Hadžića.

 Treće, ponovljeno suđenje protiv osoba koje je optužio MKSJ. Ova se funkcija
odnosi na ponovno suđenje optuženicima pred MKSJ-om koje naloži Žalbeno vijeće MKSJ-a
ili Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma. Mehanizam će imati nadležnost nad
svakim ponovljenim suđenjem protiv nekog optuženika pred MKSJ-om koje naloži
Žalbeno vijeće MKSJ-a ili Žalbeno vijeće Rezidualnog mehanizma 1. srpnja 2013.
ili nakon tog datuma.

 Četvrto, suđenje u predmetima za nepoštivanje suda i lažno svjedočenje. Ova
se funkcija  bavi prvostupanjskim i
žalbenim postupkom protiv osoba optuženih za nepoštivanje suda ili lažno
svjedočenje pred MKSJ-om ili Mehanizmom, kao i istraživanjem navoda o nepoštivanju
suda ili o lažnom svjedočenju. Mehanizam će biti nadležan za provođenje
istrage, prvostupanjske i žalbene postupke u predmetima koji se odnose na
postupke pred Mehanizmom, kao i u predmetima koji se tiču postupaka pred
MKSJ-om u kojima je optužnica potvrđena 1. srpnja 2013. ili nakon tog datuma.

 Peto, postupak preispitivanja presuda. Ova se funkcija odnosi na vođenje
postupka preispitivanja pravomoćnih presuda MKSJ-a ili Mehanizma. Mehanizam će imati
nadležnost da provodi postupke preispitivanja vlastitih presuda, kao i presuda
MKSJ-a u slučaju gdje je zahtjev za preispitivanje podnesen 1. srpnja 2013. ili
nakon tog datuma.

 Šesto, prosljeđivanje predmeta nacionalnim jurisdikcijama. Ova se funkcija odnosi
na prosljeđivanje predmeta nacionalnim jurisdikcijama. Mehanizam mora uložiti
sve napore da proslijedi eventualne predmete koji se odnose na osobe koje nisu
među najvišim vođama, a za koje se sumnja da su počinili kaznena djela u
nadležnosti Mehanizma. To uključuje predmete u vezi s nepoštivanjem suda i
lažnim svjedočenjem za koja je Mehanizam nadležan. Mehanizam će biti nadležan i
za praćenje i poništavanje takvih prosljeđivanja, bez obzira je li ih naložio
sam Mehanizam ili ih je prethodno naložio MKSJ. Međutim, važno je  naglasiti da se trenutačno ne razmatra
prosljeđivanje predmeta protiv nijednog od optuženika u pritvoru Međunarodnog
suda.

 Sedmo, zaštita svjedoka. To se odnosi na zaštitu žrtava i svjedoka kako u
tekućim predmetima pred Mehanizmom, tako i u završenim predmetima pred MKSJ-om i
Mehanizmom. Od 1. srpnja 2013., Mehanizam će imati nadležnost i odgovornost za
zaštitu žrtava i svjedoka u završenim predmetima pred MKSJ-om. Ta će nadležnost
i odgovornost uključivati očuvanje postojećih zaštitnih mjera, te odgovaranje na
zahtjeve za izmjenu ili ukidanje postojećih zaštitnih mjera. Treba naglasiti da
će MKSJ zadržati nadležnost i odgovornost za zaštitu žrtava i svjedoka u
tekućim predmetima pred MKSJ-om do završetka tih predmeta.

 Osmo, nadgledanje provođenja kazni. Ova se funkcija odnosi na određivanje
država u kojima će osuđene osobe izdržavati kazne i nadgledanje provođenja kazni
za osobe osuđene pred MKSJ-om i Mehanizmom. Nakon 1. srpnja 2013., Mehanizam će
biti nadležan da određuje države u kojima će se izdržavati kazne, uključujući i
za osobe koje budu osuđene pred MKSJ-om nakon tog datuma. Osim toga, Mehanizam
će biti nadležan za nadgledanje izvršenja kazni i odlučivanje o zahtjevima za
pomilovanje ili ublažavanje kazne, uključujući i za osuđene osobe koje se već
nalaze na izdržavanju kazne od datuma početka izdržavanja pojedinačnih kazni –
što je zadatak koji trenutačno obavlja predsjednik Međunarodnog suda.

 Deveto, pomoć nacionalnim jurisdikcijama. Ova se funkcija odnosi na pružanje
pomoći nacionalnim sudovima pred kojima se vode relevantni postupci,
uključujući prebacivanje spisa, odgovaranje na zahtjeve za pružanje dokaza i zahtjeve za ispitivanje
osoba u pritvoru, koji mogu uključivati i funkciju  zaštite svjedoka. Kako se broj osoba protiv
kojih se vodi postupak pred Međunarodnim sudom smanjuje, broj onih koji se kazneno
gone pred lokalnim pravosuđima raste. Već godinama broj zahtjeva za pomoć koje
Međunarodni sud prima od sudova, tužitelja i odvjetnika obrane iz regije raste.
Nakon 1. srpnja 2013., Mehanizam će odgovarati na takve zahtjeve nacionalnih
vlasti za pomoć u vezi s istragama, kaznenim progonom ili suđenjem odgovornima za
teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji.

 Deseto, upravljanje arhivom MKSJ-a i Mehanizma. Ova se funkcija odnosi na upravljanje
arhivom i spisima MKSJ-a i Mehanizma. Nakon 1. srpnja 2013., Mehanizam će imati
isključivu nadležnost i odgovornost za arhive i spise MKSJ-a. Ova funkcija će
uključivati značajan broj različitih aktivnosti, uključujući organizaciju
arhiva i spisa, koordinaciju s informacijskim centrima, pružanje pristupa, i
upravljanje arhivima i spisima u smislu njihove primarne i sekundarne
vrijednosti. Jednostavno rečeno, nakon 1. srpnja 2013., Mehanizam će biti
kontakt adresa za sva pitanja koja se odnose na zaštitu svjedoka u završenim
predmetima, provođenje zatvorskih kazni koje je izrekao MKSJ, zahtjeve
nacionalnih vlasti za pomoć i upravljanje arhivama Međunarodnog suda i pristup
tim arhivima.

 MKSJ i Mehanizam radit će zajedno s domaćim partnerima kako bi se osiguralo
da ova tranzicija protekne glatko što je više moguće. Ostaje još mnogo toga za
obaviti, ali Mehanizam će imati osoblje i resurse potrebne za izvršenje svoje
misije uz podršku Ujedinjenih naroda.