Centar za mirovne studije vas poziva na upis na Mirovne studije 2006/2007.

MIRovni Studiji su jednogodišnji obrazovni program za odrasle. U program se mogu uključiti osobe iznad 18 godina zainteresirane za propitivanje pojma i prakse mira, nenasilja, ljudskih prava te aktivnog nenasilnog djelovanja. Ohrabrujemo na upis osobe iznad 30-te. Mirovni studiji koriste metodu aktivnog, participativnog, kontekstualnog učenja i razmjene iskustava kombinirajući radionice i predavanja. U program upisujemo 40 sudionika i sudionica. Ako broj prijava nadmaši kapacitete programa i prostora za rad, kriteriji za odabir biti će motivacija za sudjelovanje i prijavni eseji. Odabir će ako bud epotrebe provesti komisija sastavljena od voditeljica programa i voditelja kolegija. Predavanja se održavaju utorkom i četvrtkom u prostorijama Zelene akcije, Frankopanska 1, započinju u studenom 2006. i traju do sredine lipnja 2007. Participacija u troškovima programa je: 600 kuna po semestru, 1200 kuna za godinu. U slučaju nemogućnosti plaćanja, postoji mogućnost volontiranja u aktivnostima Centra za mirovne studije. Prijaviti se možete do 09. listopada 2006. od 10 do 15 sati u uredu CMS-a, te bilo kada na e-mail [email protected] ili preko www.cms.hr.

Kako se prijaviti?

* popuniti aplikacijski formular/napisati esej – možete ga dobiti u uredu CMS-a, na www. cms.hr ili zatraziti na e-mail preko [email protected]
* dogovoriti termin intervjua – telefonom ili na sposjetite osobno

Teme eseja:

* Ako je sada mir, što će mi Mirovni studiji?
* Strah nas je drugačijih. što možemo promijeniti?
* Smeta mi nasilje na utakmici/na poslu/na ulici. Kako ga smanjiti?
* Smetaju mi nepravde i diskrimiacija. Gdje ih vidim? što mogu promjeniti?

Kolegiji 2006/2007.

* Uvod u mirovne studije
* Komunikacija i transformacija sukoba
* Nenasilno djelovanje
* Ljudska prava
* Etnički identiteti
* Rod i spol
* Uvod u queer teoriju
* Globalizacija
* Izgradnja mira
* Suočavanje s prošlošću
* Civilno djelovanjei javne politike
* Metodologije istraživanja
* Mir kao moralni problem
* Vjerska trpeljivost u Hrvatskoj
* Društveno odgovorno poslovanje
* Anarhofeminizam
* Zaštita okoliša

Više o porgramu i voditeljma/voditeljicama

Program 2006/2007.

Uvod u Mirovne studije
Voditeljica kolegija: Iva Zenzerović i Ivana Percl

Uvod u mirovne studije je kolegij čiji je cilj ponuditi pregled i razvoj Mirovnih studija u svijetu i kod nas, kao i razvoj mirovnog aktivizma i važnijih mirovnih akcija na našim prostorima.Uvod u mirovne studije biti će prostor na kojem ćemo jednom mjesečno diskutirati o procesima i temama koje su ostale otvorene na tekućim kolegijima.
Ovaj kolegij pratiti će potrebe i rad grupe, prema potrebama vježbati komunikaciju, donošenje odluka i suradnju u timu, a otvoren je i za teme i goste koje nisu u rasporedu a kroz godinu nam postanu važne.

Voditeljica kolegija: Iva Zenzerović, voditeljica programa Mirovnih studija, prof. pedagogije i sociologije. Studentica Mirovnih studija 1997/1998. Od 1999. aktivna, ponekad pasivna, u akcijama, reakcijama i edukacijama CMS-a.

Voditeljica kolegija: Ivana Percl, programska voditeljica Mirovnih studija, diplomirala marketing neprofitnih organizacija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu 1998., a Ženske studije u Zagrebu 2001. Feministička je i mirovna aktivistica. Jedna je od osnivačica grupe NEO AFŽ, članica je Ženske mreže Hrvatske i svjetske mreže Women in Black. Sudjelovala je u nizu aktivističkih i kulturnih projekata i inicijativa, a u novije vrijeme bavi se i društveno angažiranom umjetnošću.

Nenasilno djelovanje
Voditeljica kolegija: Ana Raffai

Kolegij čini pet radionica od po četiri sata koje se bave pitanjem kako praktično primijeniti načela nenasilnog stava. Namijenjene su polaznicama i polaznicama koje zanima kako proučavati svoja iskustva i ponašanja radi upoznavanja i prakticiranja otpora nasilju , nepravdi i dominaciji kako u sferi osobnih života tako i u političkom djelovanju.
Polazimo od pretpostavke da vrijednosti koje njegujemo kao kulturu mira međusobno možemo živjeti i u društvenom angažmanu.
«Nenasilno djelovanje» računa da se sudionice/i prvi put susreću s ovom temom te uvodi u razumijevanje nenasilja s ciljem da polaznice/ke senzibilizira za prepoznavanje nasilja kao i da budi svijest o osobnoj društevnoj odgovornosti.
Predviđene teme radionica: razumijevanje nenasilja u kontekstu sukoba, vlastito ponašanje u sukobu, afirmacija sebe i građanska hrabrost, moj utjecaj: imput kazališta potlačenih za društvenu promjenu, vrijednosne postavke nenasilnog otpora.
Radionice su zamišljene kao mjesto isprobavanja najavljenih tema, na sebi i u grupi kroz ponuđene vježbe, igre uloga, pomoću statua. Zovemo ih i treningom jer su prostor vježbanja drugačijih ponašanja i ponuda na izbor ili promjenu dosadašnjih.

Voditeljica kolegija: Ana Raffai (47 god.), majka troje djece. Surađuje sa ženskim i mirovnim nevladinim organizacijama i s kršćanskim bazičnim grupama . Svoj mirovni angažman naziva izgradnja mira koju većinom ostvaruje kroz mirovnu edukaciju odraslih osoba. Zanimaju je teme: nenasilje i nenasilno djelovanje, ekumenski dijalog i suživot među religijama, feministička teologija i teologija oslobođenja. Od 1996. uključena u programe mirovne edukacije MIRamiDA Plus! i Mirovni studiji. 2005. nominirana zajedno s još 999 žena za Nobelovu nagradu za mir.

Ljudska prava
Voditeljice: Duska Pribičević – Gelb i Sandra Benčić

Ljudi imaju prava samo zato što jesu, što postoje. Cilj je kolegija senzibilizirati i osnažiti za ljudska prava, njihovo poštivanje i zalaganje za njih. Iako se prava treba razumjeti cjelovito, često se događa da se pojedina prava suprotstavljaju. Tada ćemo birati među njima polazeći od vlastitih vrijednosnih pretpostavki, ali i poznavanja problemske cjeline.
Međunarodne deklaracije i povelje o ljudskim pravima stvaraju važne standarde i smjernice, ali ono što je važno jest da su ljudska prava naš internalizirani sustav vrijednosti.
Participativnom, interaktivnom metodom razvijat ćemo vještine, stavove i znanja za ljudska prava.

Voditeljica kolegija: Duška Pribičević-Gelb - Politologinja s psihološko-pedagoškim obrazovanjem, 18 godina radi kao nastavnica društvene grupe predmeta i policijske etike i ljudskih prava u Policijskoj akademiji u Zagrebu. Certificirana trenerica za sprečavanje zločina iz mržnje i reformu državne uprave. Osnivačica i članica NVO-a Centra za direktnu zaštitu ljudskih prava. Voditeljica kolegija: Ljudska prava, Uvod u mirovne studije i Manjinska prava na Mirovnim studijima u Zagrebu od 1996. do danas. Članica edukacijskog tima Malog Koraka - Centra za kulturu mira i nenasilja.

Voditeljica kolegija: Sandra Benčić, članica Centra za mirovne studije od 2000 godine kada je i njena pravnička karijera zapela na apsolventskoj godini studija. Trenutno radi kao konzultantica za prekograničnu suradnju pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, a u ostalo vrijeme kao aktivistica u CMS-u i B.a.B.a-ma.

Komunikacija i transformacija sukoba
Voditeljica kolegija: Andrijana Parić

Kolegij Komunikacija i tranformacija sukoba bavit će se kako i sam naziv kaže komunikacijom i transfomacijom sukoba kroz upoznavanje načina na koji komuniciramo i ulazimo u sukobe te ih razrješavamo.
Cilj kolegija je upoznati polaznike/ice sa osnovnim terminima dakle dati osnovna znanja ali i prikazati i osigurati prijenos vještina potrebnih za dobru komunikaciju a samim tim i transfomaciju sukoba.
Tijekom prvog semestra kolegij će ponuditi pregled i osnove teme a zatim vježbanje najvažnijih cjelina kao što su komunikacijske vještine, upoznavanje s pojmovima SUKOB, MEDIJACIJA i PREGOVORI te upotrebe komunikacijskih vještina u transfomaciji sukoba. Tijekom drugog semestra praktično će se raditi na na upotrebi komunikacijskih vještina u timskom radu/procesu donošenja odluka i dijalogu te na upotrebi komunikacijskih vještina u pregovaranju i medijaciji (1 blok)

Voditeljica kolegija: Andrijana Parić, suradnica Centra za mirovnie studije., dipl. sociologinja i magistrica lokalnog razvoja zemalja u tranziciji. Od 1994. aktivna, ponekad pasivna, u akcijama, reakcijama i edukacijama različitih inicijativa civilnog društva uglavnom u/oko CMS-a.

Etnički identiteti
Voditeljica kolegija: Mirjana Mikić Zeitoun

Nedavni značajni događaji vezani su za pitanja pripadnika manjina, njihovog etničkog identiteta i njihove integracije u društvo ili državu u koju su se naselili.
Tako smo početkom godine svi bili svjedoci nemira velikih razmjera u djelu zemalja gdje prevladava islamska vjeroispovijest: demonstracije, nasilje, paljenje zastava, divljanje pa i smrtna stradavanja. Bile su to reakcije na karikature proroka Muhameda koje su u jednom danskom časopisu objavljene u rujnu prethodne godine. Zašto su nemiri izbili nakon nekoliko mjeseci, smiju li se prorokove slike objavljivati, je li to bio izravni napad na islam...ipak danski je časopis zapravo izrazito desničarski orjentiran, desničarske grupe u Danskoj imaju rasističke stavove prema doseljavanju migranata , pogotovo onih s drugačijom vjerom i protive se njihovoj integraciji u dansko društvo.
Na kolegiju Etnički identitet raspravljat ćemo o ovoj, ali i drugim sličnim temama: aktualna društveno politička situacija na pitanju manjina i migranata; primjer E. W. Saida i njegov rad na afirmaciji identiteta grupa (manjina i migranata) te sociološki okvir za tu temu.

Voditeljica kolegija: Mirjana Mikić Zeitoun dugogodišnja suradnica u Centru za mirovne studije, zadnjih se godina , uglavnom, bavi manjinskim pravima i afirmacijom etničkog identiteta.

Rod i spol
Voditelj kolegija: Amir Hodžić

Da li ste ikada vidjelei (ili upoznalie) osobu za koju niste bilei sigurnei da li je 'žena' ili 'muškarac'; osobu kojoj niste mogli 'pripisati' samo jedan, muški ili ženski spol/rod? I ta jedna osoba dovoljno je važna za sve nas da preispitamo moć koju rod ima u društvu.
Kolegij 'Rod i spol' zamišljen je kao kritičko propitivanje, istraživanje i osvještavanje individualnih i društvenih praksi koje stvaraju i organiziraju kategorije spola i roda. Važan dio društvenih organizacija jest i binarni spolni/rodni sistem sa svim svojim vladajućim modelima ponašanja, značenja i zakona, prava i obaveza, sloboda i odgovornosti. Ovaj kolegij predstavlja rodnu/spolnu tematiku kao kompleksnu, dinamičnu, sveobuhvatnu i svakodnevnu, kroz teme i sadržaje kao što su stereotipi, (hetero)seksizam, seksualnost, tijelo, identiteti, feminizam, mediji, patrijarhat, politika, jezik, aktivizam, (ne)ravnopravnost, i nasilje.
Cilj kolegija:
Osvještavanje pitanja i problema vezanih uz utjecaj društvenog i kulturalnog konteksta na razvoj spolnih/rodnih uloga i identiteta, rodne odnose i procese socijalizacije;
Ukazivanje na isprepletenost društvenih dimenzija patrijarhata, rodne opresije, heteroseksizma, nasilja i transfobije;
Promicanje vrijednosti inkluzivne rodne/spolne ravnopravnosti, nenasilja, i tolerancije;
Poticanje i osnaživanje polaznicaka za razvijanje i uključivanje rodne perspektive u svoj rad u zajednici.

Voditelj kolegija Amir Hodžić: Uz završeni dodiplomski studij sociologije u Zagrebu, i postdiplomski program rodnih i kulturalnih studija u Budimpešti, zadnjih 9 godina bavim se pitanjima školske seksualne edukacije, adolescentske seksualnosti, te spolne/rodne ravnopravnosti. Surađujem sa različitim organizacijama i institucijama u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, i Srbiji. Radim istraživanja i edukacije na navedene teme. Više na www.policy.hu/hodzic/

Uvod u queer teoriju
Voditelj: Gordan Bosanac

Ovaj kolegij upoznat će te s akademskim područjem Queer teorije s fokusom na manjinske seksualne identitete(gay, lezbijski, biseksualni, transrodni - GLBT). Uz povijesni pregled različitih društvenih konstrukcija seksualnih identiteta, analizirati će se homofobija kao strukturalni društveni proces koji uvelike utječe s jedne strane na represiju, a s druge strane na razvoj queer identiteta.
Radit ćemo i na različitim oblicima otpora homofobiji.
Dotaknut ćemo se i queer kulture s aspekta subkulturalnih pojava unutar GLBT pokreta (seksualne prakse, pop-kultura, moda, itd.), te putem komperativne analiza različitih queer identiteta i ne-queer identiteta. Vjerojatno ćmo jos ponešo saznati o vlastitim pogledima na seksualnost, diskriminaciju, užitak i predrasude. Pregledom javnih politika i borbe za prava queer osoba obuhvatiti ćemo aktivnosti LGBT pokreta kod nas i u svijetu.

Voditelj kolegija: Gordan Bosanac radi u Centru za mirovne studije. Programski je suradnik Queer Zagreba, a suraduje i sa pravnim timom Iskoraka i Kontre. Područja kojima se bavi kroz sve tri navedene organizacije su sigurnost i seksualnost.

Globalizacija
Voditelj kolegija: Dražen šimleša

Proces globalizacije postaje sveprisutna pojava u životima sve većeg broja ljudi. Gotovo da nema područja u društvu koje nije osjetilo kretanje prema globaliziranom svijetu – politika, socijalna i radnička pitanja, ekologija i zdravlje ljudi, kultura...- svaki aspekt društvenog života osjeća promjene. Postavlja se vječito pitanje pobjednika i gubitnika. A svijet nikada više nije vapio za odgovorima koji će nadvladati tu podjelu. Problemi nepravednih ratova s jedne strane te terorizma s druge strane samo su na prvi pogled sve te probleme bacili u drugi plan, a zapravo su se predstavili kao uzrok globalne militarizacije, daljnjih podjela i nepovjerenja. Kroz nekoliko tematskih blokova pokušat će se odrediti značenje procesa globalizacije, razjasniti osnovne odrednice i istaknuti posljedice tog procesa. Također će se predstaviti različita polazišta i stajališta o globalizaciji. Kroz praktične, realne i stvarne primjere predstavit će se na kraju neke od brojnih alternativa negativnim aspektima i posljedicama globalizacije. One pozitivne će se istaknuti kao temelj za daljnje snaženje solidarnosti i razumijevanja između ljudi i od ljudi prema prirodi.

Voditelj kolegija: Dražen šimleša – rođen, 21.04.1976. u Bjelovaru. Za lovu i gušt radi kao asistent na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Teme koje pokriva su globalizacija i održivi razvoj. Samo za gušt radi na stvaranju edukacijskog centra Reciklirano imanje u selu Vukomerić pored Zagreba. Trenutno ima i poziciju koordinatora u Zelenoj mreži aktivističkih grupa (ZMAG) koja vodi projekt, a aktivan je i u Mreži ekosela Balkana.

Suočavanje s prošlošću
Voditeljica kolegija: Vesna Teršelič

Kolegij počiva na pretpostavci da je suočavanje s prošlošću prije svega neophodno, zbog duga prema onima koji više nisu tu te njihovim obiteljima. Utvrđivanje točnih okolnosti pogibelji stradalih, te moguće pokajanje počinitelja može biti odgovor na potrebu preživjelih za pravdom. Može otvoriti i prostor za oslobađanje sada zločinima zamrznute životne kreativne energije pojedinaca/pojedinki, zajednica i društva. No što ako istrage izostanu? što ako izostane pokajanje? Može li se društvo koje ne prihvaća vlastitu prošlost doista okrenuti prema budućnosti? Kakva su naša vlastita iskustva iz vremena nakon drugog svjetskog rata? što je pokazalo istraživanje javnog mnijenja u Hrvatskoj provedeno 2006. godine? Kakva su iskustva drugih zemalja?
U prvom dijelu kolegija ponudit ćemo pogled na procesiranje prošlosti kroz prizmu zadovoljavanja potrebe za pravdom, a u drugom dijelu kolegija fokusirati ćemo se na studije slučaja.

Voditeljica kolegija: Vesna Teršelič je mirovna aktivistica. Voditeljica je Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

Izgradnja mira
Voditelj: Goran Božičević

Zamisao kolegija je približiti ga izvorima CMS-a: mirovnom radu u ratom pogođenim područjima. Polaznici Mirovnih studija će biti sudionici petodnevne Miramide u proljeće 2007. u nekom od postratnih područja Hrvatske ili BiH. Troškove radionica i smještaja snosit će "dijete CMS-a" Miramida Centar iz Grožnjana. Na Miramidi će biti i sudionika iz BiH, Srbije i Hrvatske koji nisu polaznici Mirovnih studija. Teme će obuhvaćati Izgradnju mira 'odozdo' (grassroots), rad u podijeljenoj zajednici, nenasilno rješavanje sukoba i problematiku Suočavanja s prošlošću i pomirenja. Višečlani tim Miramide bit će sastavljen od iskusnih mirovnih aktivista/ica iz post-SFRJ zemalja.
Moguć je i po jedan termin prije i poslije Miramide u okviru satnice MS-a, na kojem bi sudjelovali i polaznici koji nisu bili na Miramidi.
Broj sudionica/ka ograničen na 12.

Voditelj kolegija: Goran Božičević, rođen 1962 u Zadru gdje je i odrastao, zatim živi u Zagrebu pa u Grožnjanu od 1998. Otac dvoje male djece, provodi dosta vremena između Istre i Makedonije odakle mu je supruga, također mirovna aktivistica. Učitelj u školama 1990 – 93, kada se pridružuje Antiratnoj kampanji Hrvatske kao suosnivač i suvoditelj Volonterskg projekta Pakrac. Prvi voditelj Centra za mirovne studije 1997 – 2000 te Miramida Centra u Grožnjanu. Pokretač i koordinator Miramida programa. Radi na podršci radu na Suočavanju s prošlošću u Hrvatskoj, BiH i Srbiji od 2002. kao predstavnik Quaker Peace i Social Witness. www.kucaprijatelja.org .Vegetarijanac, 188 cm/ 111 kg ï?Š poznat svojevremeno i kao Beeramid.

Civilno djelovanje i javne politike
Suvoditelji/suvoditeljice kolegija: Gordan Bosanac, Andrijana Parić, Iva Zenzerović i Ivana Percl uz brojne goste i gošće

Kolegij će se baviti pitanjima što su građansko organiziranje i nevladine organizacije? što je civilno djelovanje? što su javne politike? Analizirati ćemo metode građanskog neposluha, demonstracija, zagovaranja, peticija. Na kolegiju će brojni gosti i gošće razgovarati o primjerima građanskog organiziranja i kreiranja pojedinih javnih politika. Specifične teme kolegija: ženske politike/žensko organiziranje, rasizam i ksenofobija, pravo na azil, demilitarizacija, kampanja za prigovor savjesti, građanski nadzor tajnih službi, korupcija, aktivizam u kulturi, organiziranje mladih, mediji i civilno društvo.

Metodologije istraživanja
Voditeljica seminara: Andrijana Parić

Seminar o metodologijama istraživanja u programu je Mirovnih studija iz razloga što pomoću edukacije unutar ovog seminara sudionici/ice imaju priliku naučiti način na koji mogu izvesti kako svoj završni rad tako i neke druge vrste istraživanja za koje im se pruži prilika. Seminar također služi tomu da se kroz učenje o procesu nastanka jednog istraživanja i seciranju metodologije koju pojedino istraživanje koristi, i samo istraživanje bolje razumije.
Cilj seminara je prezentacija izabranih metoda, praksi, načina rada i analize iz tzv. “tradicionalne” metodologije društvenih istraživanja, feminističke metodologije i metodologije mirovnog rada s namjerom propitivanja i keriranja sinergije koja je najprikladnija za istraživanja mirovih projekata i mirovnog djelovanja.
Unutar ovih okvira kroz seminar će se pokušati vidjeti koji su to prijepori različitih metodologija, koje njihove točke dodira te koja je uloga istraživača/ice odnosno objekta/subjekta istraživanja. Unutar ovog seminara razgovarati će se o objektivnosti/subjektivnosti u istraživanjima te o vrijednosnoj neutralnosti i etičkim pitanjima.

Seminari:

Vjerska trpeljivost u Hrvatskoj
Voditelj kolegija: Drago Roksandić

Cilj je kolegija razviti smisao za fenomene vjerske (ne)trpeljivosti u Hrvatskoj u povijesnoj perspektivi novog vijeka (16.-19. stoljeće).

Teme kolegija: vjerska trpeljivost u novom vijeku: teorijski aspekti, problemi istraživačke konceptualizacije u hrvatskoj historiografiji; praktički istraživački aspekti u distinktivnim vjerskim tradicija (katoličkoj, pravoslavnoj, islamskoj, židovskoj itd.); hrvatska povijest ranoga novog vijeka kao povijest imperijalnog i etnokonfesionalnog višegraničja; vjerska (ne)trpeljivost: obrasci, prakse itd.; ranonovovjekovna baština vjerske (ne)trpeljivosti u Hrvatskoj ranoga novog vijeka: vrednovanje baštine.

Voditelj seminara: Drago Roksandić (rođen 12.01.1948. u Petrinji), redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i voditelj Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Zavoda za hrvatsku povijest na istom fakultetu. Voditelj Međunarodnoga istraživačkog projekta «Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu, cca. 1500.-1800.»). Primarno područje profesionalnog istraživanja: hrvatska i euromediteranska povijest ranoga novog vijeka. Objavljene knjige: Vojna Hrvatska: La Croatie militaire. Krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809-1813). Zagreb, 1988.; Srbi u Hrvatskoj od 15. stoljeća do naših dana. 1991.; Srpska i hrvatska povijest i "nova historija". Zagreb, 1991.; Protiv rata. Prilozi povijesti iluzija. 1996.; Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500-1800. Zagreb, 2003.; Uvod u komparativnu historiju, (ur.). Zagreb, 2004.; Etnos, konfesija, tolerancija. Zagreb, 2004. Vidjeti: www.ffzg.hr/pov/zavod/triplex

Uvod u anarhofeminizam
Voditeljica seminara: Ankica Čakardić

Seminar ima nekoliko zadataka od kojih je osnovni onaj koji u što većoj mjeri diskutira o dvama problemima: anarhija/anarhizam i žena/feminizam.
Uz razradu ključne terminologije (reprodukcija, navika, masovnost, individualizam, kolektivnost, vlasništvo, kapitalizam, (neo)liberalizam, jednakost, ravnopravnost, jednakopravnost, identičnost, Drugost, sestrinstvo, ne-čovjek, ne-politika, seksualnost, slobodarstvo, patrijarhat, feminizam razlike, radikalnost, ljevica, nepacifizam, klasni i spolno/rodni rat...) obradit će se sinteza gore spomenutih pojmova u teorijskoj i praktičkoj postavci anarhofeminizma. Važno mjesto će zauzeti i osvještavanje stereotipa, posebno onoga koji smatra da je feminizam isključivo «ženska stvar», kao i onoga da ideja anarhizma počiva na «kaosu». Također, nezaobilazne teme bit će i neke suvremene strategije i tipologije anarhizma:

* individualizam
* kolektivizam
* pacifizam
* sindikalizam
* primitivizam
* insurekcionizam – direktna akcija
* mutualizam
* squatiranje
* demonstracije (black block i pink pristup)
* autonomne zone
* FNB
* Crni križ
* ALF
* Reclaim the Streets kolektiv

U konačnici, radom na izboru tekstova (Charlote Wilson, Mary Wollstonecraft, Emma Goldman, Voltairine de Cleyre, Lucy Parsons, Lisa Bendall, bell hooks, Carole Pateman, Max Stirner, M. Bakunin, William Godwin, Peter Kropotkin, Errico Malatesta, Jean-Pierre Proudhon...) ukazalo bi se na temeljnu procesualnost i praktičku domenu anarhofeminizma kao njegove svrhe. Ukazat će se i na razlike u «feminizmima»; ekofeminizam, mainstream f., liberalni f., «lijevi» f., postfeminizam, lezbijski f., radikalni f...

Ankica Čakardić, rođena 06.12 1977. g. u Rijeci. Do prije 12 g. živila na Kastvu. Završila studij filozofije i hrvatskoga jezika i književnosti na FF-u u Zagrebu. Završila 6. semestar poslijediplomskoga doktorskog studija i trenutno piše doktorat iz filozofije politike u mentorstvu prof. Žarka Puhovskog. Zaposlena je kao profesorica filozofije u jednoj zagrebačkoj gimnaziji. Predavačica je seminara i kolegija na Ženskim studijima. Jedna je od organizatorica FemFesta (Feminističkog festivala) i ASK-a (Anarhistički sajam knjiga). U slobodno vrijeme kad nešto ne piše, vozi bicikl, pleše gdje stigne, žonglira i planira se upisati na wing tschun.

Društveno odgovorno poslovanje – kozmetika i/ili društvena promjena?
Voditeljica seminara: Marina škrabalo

Tijekom jednoipoldnevnog seminara sudionici/e će se upoznati s pojmom, tradicijama i praksama društveno odgovornog poslovanja (DOP) u svijetu, EU i u Hrvatskoj. Upoznat ćemo se s DOP-om u svim područjima poslovanja – radnoj okolini, proizvodnom procesu, tržišnim odnosima, lokalnoj zajednici i društvu, kao i sa sve tri ključne dimenzije DOP-a - ekonomskom, okolišnom i socijalnom.
Kao što i naslov seminara kazuje, rasprave ćemo usmjeriti na kritičko promišljanje ovih praksi te pritom pokušati izbjeći jednostrano odbacivanje ili pak veličanje DOP-a, pristupa kojim se pokušava pomiriti poslovne interese s interesima društva i ljudskim pravima, odnosno usmjeriti tvrtke da posluju u skladu s principima održivog razvoja.
Sudionici će se upoznati i s inicijativama širenja opsega korporativnog izvještavanja, s financijskog na dimenzije društva i zaštite okoliša, te zajednički promišljati mogućnosti argumentiranog nezavisnog praćenja i kontrole korporativnih praksi od strane sindikata i organizacija civilnog društva.

Voditeljica seminara: Marina škrabalo je dugogodišnja mirovna aktivistica i članica Centra za mirovne studije ali i konzultantica za društveni razvoj u sklopu svoje tvrtke MAP savjetovanja. Promocija društveno odgovornog poslovanja, otvaranje dijaloga između poslovnog sektora, civilnog društva i javnih institucija te poticanje tvrtki da prihvate trobilančno izvještavanje jedno je od područja interesa Marine i MAP-a tijekom posljednje tri godine.

Mir kao moralni problem:
Voditelj kolegija: Žarko Puhovski

Mir kao vrijednost po sebi /pozitivan pojam, pravedni mir/ ima kao pretpostavku konstrukciju moralne hijerarhije s mirom kao najvišom vrijednošću. Mir je tako nadređen pravednosti, slobodi... Pravedni mir naslijeđen je u razumijevanju koje je u najužoj vezi s pitanjem o pravednom ratu, a etika izvedena iz hijerarhije s pravednošću na vrhu implicira ekstremna stanovišta. Argumentacije za mir kao samosvrhu treba započeti naizgled paradoksalnom verzijom etičkog relativizma.
Da bi se to postiglo nužno je razmatrati ratove u kontekstu njihova «uzroka», nego i na fenomenalnoj razini, na razini povoda. Razmatranje strukturalnog nasilja omogućit će da se vide i dosezi revolucionarizma XIX. i XX stoljeća, kao i njihova ograničenja.

Voditelj seminara: Žarko Puhovski rođen je 15. prosinca 1946. godine u Zagrebu Od 1973. godine Puhovski je asistent u Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, a od 1975. predaje filozofiju politike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao profesor gostovao je na sveučilištima u Berlinu, Frankfurtu, Londonu, Brigthonu, Celovcu (Klagenfurt) i Valenciji. Član je savjeta Ethikon Instituta u Los Angelesu. Znanstveni je direktor Europskog sveučilišta mira u Stadtschlainingu u Austriji.Od 2000. godine predsjednik je Hrvatskog helsinškog odbora. Nositelj je posebne nagrade Europskog rektorskog kluba za djelovanje za mir i protiv ksenofobije za 1993. godinu.

Preporučite članak
Novosti iz Centra
Pogledaj sve
magnifiercrossmenu
Preskoči na sadržaj