U Hrvatskom saboru održan okrugli stol „Građanski odgoj i obrazovanje – vrijednosti i izazovi“
Darko Tot, MZOS, osvrnuo se na pitanja operativne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) te izjavio da će Povjerenstvo MZOS-u predložiti finalni plan uvođenja do kraja lipnja. Istakao je da je uvođenje novog predmeta od samostalnosti Hrvatske najveća intervencija u sustav odgoja i obrazovanja te da će Ministarstvu biti potrebna sustavna podrška ostalih dionika. „Hrvatska će, ukoliko se zadrži predložen plan uvođenja i provedbe, sa 175 sati GOO-a kroz školovanje biti pri vrhu ljestvice europskih zemalja u ovom odgojno-obrazovnom području".
Vedrana Spajić Vrkaš, profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukratko je opisala razvoj ideje uvođenja sadržaja obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo s kojom se počelo još 1996. godine no tek sada imamo ozbiljnije napore za uvođenje ovih sadržaja sustavno i kao obavezne u obrazovni sustav. Prema izvješću Europske komisije iz 2010., Hrvatska je jedina država Europske unije koja službeno u odgojno-obrazovnom sustavu nema sadržaje ovog tipa. Rezultati praćenja eksperimentalne provedbe GOO-a u 12 škola ukazuju na nedostatke u dimenziji znanja učenika o pitanjima demokracije, građanstva, načinima odlučivanja u demokraciji, podijeli vlasti; pozicioniranje na liniji 'mi' i oni, te na činjenicu da je cjelokupno stanje socijalne distance izraženije nego u prijašnjim generacijama. Najveći izazov uvođenju GOO-a koji navodi prof. Spajić Vrkaš činjenica je da je mali postotak nastavnika neke od sadržaja iz područja GOO-a imao priliku usvojiti za vrijeme studija te je istakla potrebu podrške svih dionika u uvođenju ovih sadržaja na visokoškolsku razinu, prvenstveno kroz suradnju pravnih, filozofskih, fakulteta političkih znanosti i učiteljskih fakulteta, te kreiranje modula na svim nastavničkim fakultetima.
Furio Radin, saborski zastupnik, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, uvodno je izjavio da nema čovjeka koji se rukovodi razumom, a koji je protiv uvođenja GOO-a, ali je naveo i brojne probleme s njegovim uvođenjem. Savjetovao je konkretne i dobro utemeljene sadržaje, potrebu konstantne evaluacije, osiguravanje otvorenog dijaloga svih svjetonazora, te izradu priručnika i udžbenika kao preduvjet kvalitetnog uvođenja u praksu.
Gvozden Flego, saborski zastupnik, voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, podržava uvođenje GOO-a kao značajne inovacije u odgojno-obrazovnom sustavu uz uvjete da se prakticira u školi i razredu te bude transverzalan kroz različite predmete. Zalaže se za kurikulumski pristup uvođenja, a pohvalio je da se kroz GOO osim na znanjima radi i na razvoju vještina. Naveo je da zakoni od 2008. traže da se nastava preorijentira na kurikulumski pristup, no do sada do te promjene u obrazovnom sustavu nije došlo. Kao jedan od najvažnijih koraka prema zaokruživanju ciklusa kvalitetnog GOO-a navodi uvođenje ovih sadržaja na visokoškolskoj razini, te smatra da su nastavnici ključ - „80-90% ishoda ovisi o nastavniku".
Dunja Špoljar, saborska zastupnica, članica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, temeljem dugogodišnjeg rada u školi potvrdila je da su se neki elementi GOO-a i ranije provodili u školama. Uz prikaz primjera provedbe sadržaja u trećem razredu osnovne škole Lijepa naša iz Tuhelja, zaključila je da bez educiranih učitelja i učiteljica neće biti kvalitetne provedbe.
Lovorka Bačić, CMS, predstavnica GOOD Inicijative, predstavila je rad Inicijative u podršci uvođenju GOO-a. Naglasila je da relevantna istraživanja u ovom području provedena u poslijednjih 7 godina pokazuju da je potrebno učiniti još dosta kako bi mladi, a i cijelo društvo, razumjelo demokraciju i znalo u njoj živjeti odnosno razvilo građansku kompetenciju. „Bez ovakvog obrazovanja teško ćemo ostvariti cilj da imamo informirane, odgovorne i aktivne građane - one koji imaju znanja, razvijene vještine i stavove tj. znaju što, kako i zašto." Inicijativa GOOD smatra kako je odgovornost države da osigura uvjete za razvoj građanske kompetencije učenika, a ključnim za kvalitetno uvođenje i provedbu Inicijativa, uz kvalitetno obrazovanje i usavršavanje nastavnika i učitelja te razvijanje demokratske školske klime vidi i praćenje, evaluiranje i unaprijeđivanje provedbe; strateški pristup obrazovanju kroz donošenje strategije te prilagodbu svih propisa u području obrazovanja; osiguravanje financijskih sredstava za uspješno funkcioniranje obrazovanja odnosno potrebu da se ulaganju u obrazovanje pristupi kao strateškoj investiciji od ključnog značaja za RH, a ne kao trošku.
