Novi izvještaj Agencije EU za temeljna prava (FRA) o stanju prostora djelovanja civilnog društva: organizacije civilnog društva pod sve većim pritiscima u EU
Organizacije civilnog društva diljem Europske unije suočavaju se s rastućim pritiscima koji ograničavaju njihovu sposobnost da štite temeljna prava i smisleno sudjeluju u demokratskom životu, upozorava Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) u svom najnovijem izvještaju o stanju prostora djelovanja civilnog društva.
Izvještaj “Civic Space Update: Enabling civil society to uphold EU values and strengthen democracy” objavljen je u trenutku kada Unija započinje provedbu prve Strategije za civilno društvo, čiji je cilj jačanje sudjelovanja organizacija civilnog društva i osiguravanje otvorenog i sigurnog građanskog prostora.
Prema nalazima Agencije FRA, organizacije civilnog društva suočavaju se s brojnim izazovima u kontekstu geopolitičke nestabilnosti, kampanja dezinformiranja i rastuće društvene polarizacije. Čak 67% organizacija za ljudska prava navodi da su izložene online napadima ili prijetnjama, 60% negativnom medijskom izvještavanju ili kampanjama diskreditacije, 39% politički motiviranim rezovima u financiranju, a 36% pretjeranim administrativnim kontrolama ili revizijama. Organizacije također prijavljuju sve češće ograničavanje slobode okupljanja i izražavanja, uključujući tijekom javnih prosvjeda.
Iako države članice EU poduzimaju određene korake za bolju zaštitu i podršku civilnom društvu, sveobuhvatne strategije za očuvanje otvorenog građanskog prostora i dalje su iznimka. Nastavak pritisaka na uvjete djelovanja civilnog društva ukazuje na potrebu za dugoročnijim i usklađenijim pristupima u skladu sa novousvojenom Strategijom.
Agencija FRA u izvještaju preporučuje niz mjera na razini Unije i država članica:
- Unaprijediti praćenje – ojačati prikupljanje i analizu podataka o stanju prostora djelovanja civilnog društva, uključujući rane pokazatelje rizika
- Osigurati nacionalnu podršku – razviti ili unaprijediti strategije zaštite civilnog društva te adresirati kampanje dezinformiranja usmjerene protiv organizacija
- Zaštititi temeljne slobode – osigurati slobodu udruživanja, okupljanja i izražavanja te spriječiti nerazmjerna ograničenja
- Unaprijediti sudjelovanje – omogućiti pravovremeno i smisleno uključivanje organizacija civilnog društva u izradu politika i zakonodavstva
- Zaštititi aktere civilnog društva – osigurati mehanizme zaštite za organizacije pod pritiskom, uključujući pravnu i pravovremenu podršku i kibernetičku sigurnost i zaštitu
- Osigurati financiranje – garantirati širok i nediskriminirajući pristup izvorima financiranja, u skladu s međunarodnim standardima i pravom EU
Kako bi podržala napore EU u zaštiti prostora djelovanja civilnog društva, Agencija FRA će surađivati s Europskom komisijom, organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama na jačanju sustava praćenja. Planirano je i uspostavljanje online platforme koja će objediniti podatke, izvještaje i resurse vezane uz zaštitu civilnog društva.
Izvještaj se temelji na podacima prikupljenima putem mreže Franet, istraživačke mreže Agencije FRA, kao i na konzultacijama provedenima 2024. godine s organizacijama uključenima u Platformu za temeljna prava. Nalazi su dodatno potkrijepljeni analizom dostupnih podataka, intervjuima i sastancima s relevantnim dionicima.
Izvještaj obuhvaća razdoblje do siječnja 2025. godine i pokriva sve države članice Unije, kao i Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Hrvatska: formalni okviri postoje, ali sudjelovanje i zaštita ostaju ograničeni
Izvještaj za Hrvatsku izradile su organizacije Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava Zagreb, članice Franet Hrvatska.
Nalazi za Hrvatsku pokazuju da formalni institucionalni i strateški okviri za djelovanje organizacija civilnog društva postoje, ali njihova provedba i stvarni učinci ostaju ograničeni.
U području sudjelovanja u donošenju odluka, organizacije civilnog društva upozoravaju na izazove u pristupu procesima izrade javnih politika. Iako mehanizmi javnih savjetovanja postoje, često se ističe da su vremenski ograničeni, formalistički i da ne omogućuju stvarno uključivanje u oblikovanje politika. Također, bilježe se primjeri u kojima su organizacije istupile iz radnih skupina zbog nedovoljnog uvažavanja njihovih prijedloga.
Na razini politika, Hrvatska nema sveobuhvatnu strategiju usmjerenu na zaštitu i razvoj prostora djelovanja civilnog društva. Pitanja vezana uz djelovanje organizacija civilnog društva reguliraju se fragmentirano kroz različite strateške dokumente, bez jedinstvenog pristupa koji bi adresirao izazove poput sužavanja prostora djelovanja, pritisaka ili ograničenja sudjelovanja.
Kada je riječ o zaštiti organizacija civilnog društva, ne postoje posebni mehanizmi za zaštitu organizacija i aktivista izloženih pritiscima, uključujući online napade ili kampanje diskreditacije. Podrška se u velikoj mjeri oslanja na projektno financiranje, često iz EU izvora, što otvara pitanja dugoročne održivosti aktivnosti u području zaštite ljudskih prava.
Ukupno gledano, situacija u Hrvatskoj odražava širi europski trend: formalni pravni i institucionalni okviri postoje, ali su potrebni dodatni napori kako bi se osiguralo stvarno, smisleno i sigurno djelovanje organizacija civilnog društva.
