Često postavljena pitanja

1. Čemu služi ova stranica?

Stranica služi za prijavljivanje govora mržnje i djela motiviranih mržnjom.

Prijava govora mržnje - budući da različiti oblici govora mržnje ne potpadaju pod jedinstvenu pravnu regulativu već se nalaze u različitim propisima (koji se odnose na medije, kazneno pravo, suzbijanje diskriminacije itd.), svrha je ove stranice olakšati pristup intervenciji kod govora mržnje. Na Vama je kao građankama i građanima da na pojave govora mržnje u javnom prostoru upozorite, a naš je zadatak Vašu dojavu pretvoriti u oblik prijave po kojemu nadležna tijela mogu (i moraju) reagirati. No, cilj ove stranice nije samo intervencija s ciljem uklanjanja i sankcioniranja govora mržnje, nego i podizanje svijesti javnosti o takvom izražavanju kao nespojivom s demokratski uređenim društvom, otvorenom za sve ljude, neovisno o tome kojoj društvenoj skupini pripadaju.

Prijava djela motiviranih mržnjom - ova stranica vam može pomoći u pružanju informacija kome se obratiti za daljnju pomoć i podršku ukoliko ste žrtva djela motiviranog predrasudama i mržnjom.
Ukoliko ste napadnuti, ukoliko vam je oštećena imovina ili drugi osobni predmeti ili ste svjedočili takvom događaju te smatrate da je ono utemeljeno na predrasudi temeljenoj na određenim karakteristikama poput rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta, javite se za pomoć i podršku u daljnjem postupanju i zaštiti.
Također, želimo osigurati bolje i posvećenije praćenje ovog područja i kvalitetnu provedbu politika zaštite za sve one koji bi mogli biti mete napada te nam pružene informacije u tome pomažu. Nakon postupanja, Vaša prijava bit će spremljena u bazi i korištena u statističke svrhe i za izradu godišnjeg izvještaja o postupanju.

2. Koja je točno definicija govora mržnje?

Postoji više definicija govora mržnje:

Govor mržnje je javni govor – putem radija, tiska, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu, u statusima, objavama, lecima, slikama video I drugim materijalima koji su javno dostupni, a koji pozivaju na nasilje i mržnju prema skupini ljudi ili pripadniku neke skupine s obzirom na:

• rasnu, vjersku, nacionalnu ili etničku pripadnost, jezik, podrijetlo ili boju kože;
• spol, spolno opredjeljenje, rodni identitet, bračni ili obiteljski status;
• invaliditet;
• društveni položaj, imovinsko stanje, obrazovanje, zdravstveno stanje, dob.

"Govor mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući pri tome i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla." (Preporuka Odbora Ministara Vijeća Europe No.R (97) 20 od 30.10.1997.)

"Govor mržnje je svaka forma izražavanja koja širi, potiče, promovira ili opravdava mržnju zasnovanu na netoleranciji, uključujući i vjersku netoleranciju." (Europski sud za ljudska prava)

3. Je li govor mržnje kažnjiv?

Na svaki govor mržnje treba reagirati, ali nije svaki takav govor kažnjiv pa razlikujemo:

• govor mržnje koji predstavlja kazneno djelo temeljem čl. 325 Kaznenog zakona – javno poticanje na nasilje i mržnju
• govor mržnje koji sankcionira upravno i građansko pravo, ali ne i kazneni zakon (propisan je u Zakunu o medijima, Zakonu o elektroničkim medijima, Zakonom o suzbijanju diskriminacije)
• govor koji negativno utječe na očuvanje tolerancije, međusobno uvažavanje i poštivanje prava drugih i koji podlježe primjeni etičkih standarda u javnoj komunikaciji, novinarstvu, te standardima zajdenice na društvenim mrežama

Neki oblici neprihvatljivog govora su jasno i jednoznačno zabranjeni i sankcionirani Kaznenim zakonom, člankom 325 kao najrepresivnijim načinom obeshrabrivanja, sprječavanja i prevencije govora mržnje. To su najteži oblici poticanja na nasilje i mržnju. Drugi oblici su također zakonski regulirani i predviđene su druge sankcije, najčešće prekršajne. Govor mržnje je sankcioniran i kroz ovlasti nezavisnih regulatornih i samoregulatornih tijela (Vijeće za elektroničke medije, Novinarsko vijeće časti).

4. A što je sa slobodom govora?

Sloboda govora je jedno od najvažnijih demokratskih prava koje prepoznaje i niz nadnacionalnih i nacionalnih akata, od Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (čl. 38), preko Ustava Republike Hrvatske (čl. 19) pa do Zakona o medijima (čl. 3).

No, sloboda govora nije neograničena i bezuvjetna. Sprječavanje govora mržnje i stigmatizacije pojedinih društvenih skupina jedan je od rijetkih opravdanih razloga za ograničavanje slobode javnog izražavanja. Govor kojim se stigmatizira, poziva na nasilje i mržnju ili huška na određene društvene skupine nije spojiv sa slobodom govora upravo zato što krši tuđa prava i potpuno je nespojiv s ravnopravnošću kao temeljnim načelom života u društvu.

5. Što su to djela motivirana mržnjom?

Nasilni incidenti i druga djela motivirana mržnjom definirani su u Kaznenom zakonu kao zločini iz mržnje - kao kaznena djela počinjena zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe.

Međutim, nije svako nasilje počinjeno radi navedenih karakteristika zločin iz mržnje u kaznenopravnom smislu. Ispravno kvalificiranje djela čija ste žrtva ili svjedok je zadatak nadležnih institucija - policije, tužiteljstva i sudova. Ako sumnjate da ste oštećeni (fizički napad, vaša imovina i sl.) ili ste svjedočili djelu za koje sumnjate da je motivirano nečijim karakteristikama iz gore navedene liste, javite se ili ovdje ili u najbližu policijsku postaju te zatražite postupanje i pomoć.

6. Hoće li moje ime/alias ili e-mail adresa biti objavljeni na ovoj stranici?

Neće. Vaše ime/alias i e-mail adresa bit će vidljivi isključivo administratorima te će služiti samo i isključivo tome da Vas oni mogu kontaktirati s ciljem dobivanja više informacija o prijavi koju podnosite, odnosno točnijeg utvrđivanja o kakvom se slučaju radi kako bi prema njemu, ako postoje osnove i dostatne informacije, mogli i postupiti. Niti jedan podatak o podnositelju/podnositeljici ijedne prijave na ovoj stranici nikad neće biti učinjen dostupnim javnosti.

7. Samo malo, zašto uopće moram ostaviti svoje podatke za kontakt?

Minimum je odgovornosti administratora ove stranice osiguravanje da iza primljenih prijava stoje stvarne osobe koje su spremne pružiti konkretne i vjerodostojne informacije o slučajevima koje prijavljuju. Kako ne bi bile podnošene prijave koje sadržajno ne omogućavaju smisleno postupanje, administratori od podnositelja prijava moraju zatražiti povratnu informaciju, a za koju je poželjno ostaviti stvarno ime i prezime, a neophodno ostaviti funkcionirajuću e-mail adresu. Budući da niti jedna prijava neće biti objavljena, kao ni bilo koja informacija o njoj, nitko se ne treba bojati pružanja svojih stvarnih podataka za kontakt. Šaljući nam prijavu, mi se obvezujemo na njezino čuvanje, a Vi bez rizika za sebe dajete svoj obol tolerantnijem i inkluzivnijem društvu.

8. Trebam li dati pristanak za pohranu i obradu osobnih podataka?

Brinemo o vašim osobnim podacima. Naše politika zaštite osobnih podataka usklađene su s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – GDPR, 95/46/EC). Svi osobni podaci prikupljaju se isključivo za potrebe postupanja po ovoj prijavi i neće biti korišteni za druge svrhe, niti dijeljeni s trećim stranama. Više informacija o osobnim podacima možete pronaći ovdje: https://bit.ly/36okD2t.

9. Kojem tijelu/kojim tijelima odlaze podnesene prijave?

Ovisno o naravi svake pojedinačne prijave, ona može biti pretvorena u službeni podnesak nekome od sljedećih tijela javne vlasti:

• Agencija za elektroničke medije/Vijeće za elektroničke medije – Agencija i Vijeće su tijela nadležna za nadzor nad sadržajem emisija emitiranih na televiziji ili radiju te putem internetskih portala (elektroničkih publikacija).
• Pravobraniteljstva – Pučka pravobraniteljica, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljica za djecu, tijela su koja se bave zaštitom ljudskih prava (u slučaju triju tzv. posebnih pravobraniteljstava, ciljano zaštitom ljudskih prava određene društvene skupine) te sustavnim praćenjem i pružanjem preporuka za unapređenje stanja zaštite ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.
• Novinarsko vijeće časti – Novinarsko vijeće časti samoregulatorno je tijelo novinarske struke koje prati poštivanje načela i normi Kodeksa časti hrvatskih novinara, a sastavni je dio Hrvatskog novinarskog društva (HND).

U slučajevima govora koji poziva na nasilje i mržnju i time podliježe kaznenopravnom progonu prema čl. 325. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15), nadležno je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

U slučajevima djela motiviranih mržnjom, administratori stranice će se bez odgode javiti nadležnim institucijama, prvenstveno policiji, državnom odvjetništvu i prema potrebi Pučkoj pravobraniteljici ili ostalim posebnim pravobraniteljstvima.