Djela motivirana mržnjom u Kaznenom zakonu se zovu zločini iz mržnje i definirani su čl. 87(21) kao kaznena djela počinjena zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. To su djela motivirana predrasudama prema određenim društvenim skupinama.
Međutim, radi se o kaznenim djelima čije žrtve nisu samo pojedinci nego i zajednice odnosno grupe kojima žrtve pripadaju, a s kojima dijele određene karakteristike: rasa, boje kože, vjeroispovijest, nacionalno ili etničko podrijetlo, jezik, invaliditet, spol, spolno opredjeljenje ili rodni identitet). Takvim djelima želi se poslati poruka o nepoželjnosti ili inferiornosti društvene skupine prema kojoj je zločin uperen. Zbog navedenog, zločini iz mržnje se nazivaju još i signalni zločini ili zločini s porukom, a činjenica da je takvo djelo počinjeno iz mržnje predstavlja otegotnu okolnost prilikom izricanja kazne za takav čin.
Prisutnost ovakvih djela ukazuje na nerješene probleme netrpeljivosti u društvu jer je fizičko nasilje često samo vrh ledene sante koju čine diskriminacija i govor mržnje te koji utiru put i olakšavaju, opravdavaju ili pozivaju na nasilje i mržnju.
Međutim, nije svako nasilje počinjeno radi navedenih karakteristika zločin iz mržnje u kaznenopravnom smislu. Postoje prekršaji iz drugih zakona koji su vezani uz motiv mržnje. Ispravno kvalificiranje djela zadatak je nadležnih institucija - policije, tužiteljstva i sudova.
