Zajednička izjava organizacija civilnog društva o stajalištu Vijeća o prijedlogu Uredbe o povratku

Prosinac 2025.

Mi, dolje potpisane organizacije civilnog društva diljem Europe, izražavamo najdublju zabrinutost zbog smjera u kojem rasprave o prijedlogu Uredbe o povratku trenutno idu u Vijeću Europske unije. Kompromisni tekst koji je pripremilo dansko predsjedništvo, a koji odražava izmjene i stajališta koja su zagovarale pojedine države članice, predstavlja ozbiljno i dosad neviđeno pogoršanje zaštitnih mjera, pravnih jamstava i standarda temeljnih prava u okviru politike EU-a o povratku te šireg zakonodavnog okvira.

Već od samog početka prijedlog Europske komisije značio je znatan korak unatrag jer je oslabio zaštitne mehanizme, uveo više represivnih mjera i dodatno suzio prostor za pristupe utemeljene na pravima u okviru EU-ova sustava povratka. Institucije EU-a i suzakonodavci imaju priliku ukloniti te manjkavosti i tijekom pregovora zauzeti pristup koji je u većoj mjeri utemeljen na pravima. Međutim, za većinu država članica predložene izmjene nisu dovoljne. Alarmirani smo činjenicom da države članice sustavno slabe, a u nekim slučajevima i u potpunosti uklanjaju, ograničene zaštitne mjere sadržane u prijedlogu. Umjesto jačanja obveza EU-a u području ljudskih prava, Vijeće promiče odredbe koje bi:

• Povećale rizik od neodređenog zadržavanja u detenciji proširenjem opsega detencije uz produljenje razdoblja detencije iznad 24 mjeseca koje je predložila Komisija, dodatnim produljenjem od šest mjeseci, i daleko iznad trenutačnog ograničenja od 18 mjeseci. Važno je istaknuti da bi se maksimalno trajanje detencije moglo primjenjivati zasebno u svakoj državi članici. To bi moglo rezultirati time da osobe budu zadržavane u detenciji neodređeno dugo kroz više država članica, znatno dulje nego što je nužno, razmjerno ili u skladu s pravom EU-a i sudskom praksom europskih sudova.
• Oslabile učinkoviti pravni lijek i zaštitu od refoulementa podrivanjem smislenih i individualiziranih procjena zabrane prisilnog vraćanja (non-refoulement) uvođenjem višestrukih iznimaka i uklanjanjem procjena koje se provode po službenoj dužnosti (ex officio). Prijedlog dodatno ograničava suspenzivni učinak žalbi te uklanja minimalna razdoblja u kojima bi državljani trećih zemalja mogli podnijeti žalbu, što znači da bi ljudi mogli biti deportirani prije nego što uopće dobiju priliku osporiti odluku ili ostvariti učinkoviti pravni lijek.
• Značajno proširile teret dokazivanja i raspon obveza koje se nameću državljanima trećih zemalja kako bi dokazali suradnju tijekom postupka povratka. Ako bi se primijenilo, to bi utjecalo na gotovo sve osobe u situacijama neregularnosti, uključujući obveze izvan njihove razumne kontrole, primjerice nedostatak prebivališta ili nepouzdanost adrese, u čemu se mnogi tražitelji azila nalaze. Oni koji se ocijene kao nesuradljivi mogli bi se suočiti s teškim sankcijama, uključujući detenciju te kaznene i financijske kazne.
• Potkopale zajednički sustav povratka uvođenjem mogućnosti da države članice u mnogim slučajevima posegnu za nacionalnim pravom, uključujući u pogledu osnova za detenciju, obveza suradnje i financijskih sankcija, što nosi rizik narušavanja pravne sigurnosti, dosljednosti i koherentne primjene politika povratka EU-a.
• Zadržale mogućnost uspostave deportacijskih centara (povratnih centara/return hubs) u pravu EU-a, unatoč ozbiljnim rizicima za ljudska prava koje takvi centri nose te suprotnosti s ključnim načelima međunarodnog prava, poput zabrane refoulementa ili proizvoljne detencije.

Gore istaknuta pitanja samo su neki primjeri brojnih zabrinjavajućih točaka o kojima države članice trenutačno raspravljaju. Neki su od tih razvoja događaja u suprotnosti s temeljnim pravima zajamčenima primarnim pravom EU-a, uključujući Povelju o temeljnim pravima, kao i s razvojem sudske prakse Suda Europske unije (CJEU) i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Također stvaraju rizik značajnih pravnih izazova nakon usvajanja, povećavaju složenost, produbljuju razlike u standardima među državama članicama te dodatno opterećuju pravosudni sustav.

Duboko smo zabrinuti što rasprave u Vijeću pokazuju tako malo uvažavanja sigurnosti, dostojanstva i prava ljudi te ne uspijevaju očuvati temeljne vrijednosti EU-a. Umjesto izgradnje pravednog, funkcionalnog i humanog sustava povratka, države članice promiču pristup koji je usko represivan, sve više usmjeren na prebacivanje odgovornosti na zemlje izvan Europe te daje prednost prisilnim povratcima u odnosu na dobrovoljni odlazak. Pretpostavka da će stroža pravila, prisilne mjere, neodređena detencija i slabije zaštitne mjere povećati stope povratka pogrešna je i empirijski neutemeljena. Sustavi povratka koji poštuju prava ovise o povjerenju, pravednim postupcima, dostojanstvenom postupanju i vjerodostojnim putovima zaštite. Proizvoljan, represivan ili nesiguran pristup samo će gurnuti ljude u neregularnost i siromaštvo, smanjiti suradnju te potkopati same ciljeve povratka koje države članice tvrde da žele ostvariti.

Pozivamo institucije EU-a i države članice da:

✓ Izbjegnu pretjeran i štetan fokus na stope povratka kao jedini pokazatelj učinkovitosti politika povratka te umjesto toga razviju pristup koji u središte stavlja održivost i usklađenost povratka s pravima, uz naglasak na zaštiti, zakonitim putovima i mjerama integracije.

✓ Daju prednost dostojanstvenom, sigurnom i održivom povratku, utemeljenom na podršci reintegraciji, dobrovoljnom povratku i poštovanju ljudskih prava i dostojanstva, umjesto prisilnih povrataka.

✓ Vrati i ojača zaštitne mehanizme temeljnih prava u prijedlogu Uredbe o povratku, uključujući snažne procjene zabrane refoulementa, učinkovite pravne lijekove s automatskim suspenzivnim učinkom te stroga ograničenja detencije tako da ona ostane mjera krajnjeg sredstva, podložna strogim zahtjevima razmjernosti i nužnosti te primjenjivana najkraće moguće vrijeme.

✓ Osigura pravnu sigurnost i usklađenost s pravom EU-a i međunarodnim pravom, uključujući sudsku praksu Suda Europske unije (CJEU) i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP).

Kako pregovori ulaze u završnu fazu, pozivamo države članice da preispitaju trenutačni smjer pregovora i da očuvaju predanost EU-a ljudskim pravima, vladavini prava i dostojanstvu za sve. Sustav povratka koji zanemaruje temeljna prava nije samo nezakonit, nego i neprovediv, neodrživ i nespojiv s pravilima i vrijednostima na kojima je Europska unija utemeljena.

Puni popis organizacija potpisnica pronađite ovdje.