🛠️ Vodič za migrantske radnike i njihove kolege

PRAVA MIGRANTSKIH RADNIKA U HRVATSKOJ

Migrantski radnici i radnice su ljudi koji dolaze raditi u zemlju u kojoj nemaju državljanstvo. Oni svojom energijom, znanjem i trudom doprinose našim gradovima, gospodarstvu i zajednicama. No, iako njihov rad gradi naše društvo, oni uza sve poteškoće na radu koje smo i sami/e osjetili/e na svojoj koži još češće izloženi nesigurnim uvjetima rada, diskriminaciji i iskorištavanju. Dodatne prepreke koje imaju migrantski radnici i radnice su često nepoznavanje jezika i prava, svojevrsna zavisnost o poslodavcu za dokumente, strah od odmazde ili gubitka posla i s tim povezana mogućnost deportacije, nedostatak tkz. društvene mreže podrške (i s tim povezano smještaj, prijevoz, prevoditelji), diskriminacija, rasizam, izolacija i dr. Svi moramo stajati u obrani radničkih prava, kako za sebe - tako i za naše kolege. Migrantski radnici imaju garantirana jednaka radnička prava kao i domaći radnici, a zalaganjem za poštivanje prava svojih kolega sudjelujemo u izgradnji sustava pravednijeg za sve, u izgradnji radnih mjesta u kojima smo zadovoljniji, sigurniji i poštivani. Prava migrantskih radnika nisu privilegija, već osnovna ljudska prava koja svi zaslužujemo, bez obzira odakle dolazimo.

🔸 Napomena: Ista prava vrijede neovisno o tome radi li migrantski radnik/ica posredstvom agencije ili ne.

U samoj Povelji Europske unije o temeljnim pravima (članak 15.) stoji kako „državljani trećih zemalja kojima je dopušten rad na državnim područjima država članica imaju pravo na radne uvjete jednake onima koje imaju građani Unije“. Ista Povelja nadalje garantira prava svim radnicima i to:

• Pravo radnika na informiranje i savjetovanje u poduzeću (članak 27.)
• Pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje (članak 28.)
• Pravo na pristup službama za posredovanje pri zapošljavanju (članak 29.)
• Zaštita u slučaju neopravdanog otkaza (članak 30.)
• Pravo na radne uvjete kojima se čuvaju zdravlje, sigurnost i dostojanstvo (članak 31.)
• Ograničeno maksimalno radno vrijeme (članak 31.)
• Pravo na dnevni i tjedni odmor (članak 31.)
• Pravo na plaćeni godišnji odmor (članak 31.)
• Zabrana rada djece i zaštita mladih pri radu (članak 32.)
• Pravo na zaštitu od otkaza zbog razloga povezanog s majčinstvom (članak 33.)
• Pravo na plaćeni rodiljni dopust i roditeljski dopust po rođenju ili posvojenju djeteta (članak 33.)
• Pravo na pristup pravima iz socijalne sigurnosti i socijalnim službama koje pružaju zaštitu u slučajevima poput materinstva, bolesti, nesreća pri radu, ovisnosti ili starosti te u slučaju gubitka posla (članak 34.)
• Pravo na zdravstvenu zaštitu (članak 35.)

Prava radnika u Hrvatskoj moraju biti u skladu s navedenim pravima u Povelji EU-a, a radnička prava u najvećoj su mjeri propisana Zakonom o radu, ali i nizom drugih zakona (Zakon o strancima, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o suzbijanju diskriminacije…).

Migrantski radnici, za razliku od radnika s hrvatskim ili državljanstvom druge države Europske unije, kako bi radili u Hrvatskoj moraju dobiti prvo dobiti dozvolu za boravak i rad, koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Postupak je u većini slučajeva dugačak i zahtjevan.

Prije zapošljavanja migrantskog radnika poslodavci su se dužni uvjeriti da u evidenciji nezaposlenih u Hrvatskoj nema osoba s odgovarajućim kvalifikacijama, znanjima, vještinama i/ili iskustvom - na način da se zatraži test tržišta rada (člankak 98. Zakona o strancima). Time država osigurava da se na radnim mjestima na kojima su radnici potrebni ne mogu zaposliti osobe koje su već u Hrvatskoj nezaposlene. Ukoliko nema osoba koje se mogu zaposliti na tome radnom mjestu s trenutnog tržišta rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje poslodavca upućuje na mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad u roku od 90 dana. Iznimno, test tržišta rada nije potreban:

• u slučaju produljenja dozvole za boravak i rad (kada je isti poslodavac, isto zanimanje i isti migrantski radnik),
• u slučaju prethodno utvrđenih deficitarnih zanimanja,
• sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu,
• u slučaju dozvola za boravak i rad koje se izdaju za ključno osoblje u trgovačkim društvima, na temelju plave karte EU-a, za osobe premještene unutar društva itd.
• posebnim situacijama propisanim člankom 110. Zakona o strancima

➡️Više o postupku izdavanja dozvola za boravak i rad pročitajte ovdje.

Dozvola za boravak i rad – bitno je znati:

• Ugovor o radu je osnova za izdavanje dozvole za boravak i rad.
• Dozvola je vezana uz konkretnog poslodavca 🡪 Ako dođe do prestanka ugovora o radu, radnik ima 60 dana da pronađe novi posao (vrijeme dozvoljene nezaposlenosti).
• Poslodavac niti jednog radnika ne smije zaposliti bez ugovora o radu!
• Poslodavac ne smije zadržati osobne dokumente radnika!

Radni odnos – ugovor i probni rok

• Rad počinje tek nakon potpisivanja ugovora.
• Ugovor mora sadržavati trajanje zaposlenja, visinu bruto plaće, način isplate i trajanje godišnjeg odmora.
• Ako postoji probni rok, on mora biti naveden (maksimalno 6 mjeseci).

👉 Savjet: ništa ne potpisujte ako ne razumijete – zatražite prijevod ili pravnu pomoć.

✨ Napomena: niste dužni i ne trebate potpisivati ikakve zadužnice kako bi sklopili radni odnos!

Radno vrijeme i odmori

• Puno radno vrijeme: 40 sati tjedno (uz prekovremeni do 50 sati).
• Prekovremeni, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom moraju biti plaćeni više.
• Pauza: najmanje 30 minuta kod rada dužeg od 6 sati.
• Dnevni odmor: najmanje 12 sati.
• Tjedni odmor: najmanje 24 sata (obično nedjelja).
• Godišnji odmor: najmanje 4 tjedna godišnje, ne može se zamijeniti novcem.

Plaća i isplata

• Minimalna bruto plaća 2025. godine: 970 €.
• Plaća se mora isplatiti najkasnije do 15. u mjesecu, isključivo na račun.
• Isplatna lista (obračun plaće) mora se dobiti i provjeriti.
• Žene i muškarci imaju pravo na jednaku plaću za isti rad.

Zdravstveno osiguranje i bolovanje

• Svi radnici imaju pravo na osnovno zdravstveno osiguranje (pregledi, bolnice, lijekovi).
• Bolovanje je plaćeno uz potvrdu liječnika.
• Poslodavac mora prijaviti ozljedu na radu.
• Trudnoća ili korištenje roditeljskog dopusta ne smije biti razlog za otkaz.

✨ Za više informacija pročitajteVodič za državljane trećih zemalja koji pruža sažete informacije i praktične upute o pristupu zdravstvenim uslugama i pronalasku doktora u Hrvatskoj. Vodič je dostupan na hrvatskom, engleskom, francuskom, arapskom, ukrajinskom, nepalskom i hindi jeziku.

Diskriminacija, govor mržnje i zločin iz mržnje

• Diskriminacija: nitko ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj zbog podrijetla, boje kože, rase, jezika, vjere, spola, spolne orijentacije ili bilo kojeg drugog osobnog svojstva.
• Govor mržnje: javno pozivanje na nasilje ili mržnju zbog osobina poput rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože je zabranjeno.
• Zločin iz mržnje: fizički napad ili drugo nasilje motivirano mržnjom zbog navedenih karakteristika smatra se kaznenim djelom.

Otkaz i zaštita

• Otkaz mora biti uvijek u pisanom obliku.
• Ako dobijete otkaz, ne potpisujte ništa što ne razumijete.
• Nakon prestanka ugovora imate 60 dana da pronađete novi posao.

✨ Zapamtite: prava radnika vrijede za sve jednako – bez obzira na to jeste li domaći ili migrantski radnik.

❓Kome i kako prijaviti povrede prava

Ukoliko bi neka od ovih ili druga prava bila povrijeđena postoje institucije kojima se te povrede mogu prijaviti. O povredama i načinu prijave možete više pročitati na stranici Pučke pravobraniteljice „Informacije za (strane) radnike – Kako zaštititi svoja prava na radnom mjestu?“ Na istom linku te su informacije osim na hrvatskom dostupne i na engleskom, njemačkom, francuskom, ukrajinskom, makedonskom, albanskom, turskom, nepalskom, bengalskom, hindu i filipinskom.

Video je izrađen pomoću alata umjetne inteligencije.