Čovjek poslije svoje smrti hoda gradom (Kontejneri slobode)

Krležina je intelektualna
i umjetnička pozicija pozicija heretika - onog koji se protivi svakoj
ortodoksiji i konsezusu moći nad istinom: bilo da je riječ o nasilju Kraljevine
Jugoslavije i njezinom sljepilu za male narode koji nestaju u njezinoj utrobi,
ili o dominatnom većinskom nacionalizmu svog ili ma kog drugog naroda, bilo da
se suprostavlja zvaničnoj marksističkoj ortodoksiji i njezinim agentima u
politici i umjetnosti. Danas je pozicija intelektualca-heretika u našem
«liberalnom» društvu rijetka i gotovo nezamisliva. Ova je godina stoga prilika
da, kroz niz programa, revidiramo i reflektiramo Krležino djelo, između ostalog
i kao zahtjev da tu ulogu nanovo definiramo i postavimo u aktualni kontekst.

 

Vratiti se Krleži nije
samo pitanje povratka jednom od najvećih intelektualaca dvadesetog stoljeća
nego je i pitanje vraćanja dvadesetom stoljeću i njegovim velikim temama koje
danas izgledaju preozbiljne, preglomazne i neprimjerene nepodnošljivoj lakoći
postojanja. Drugim riječima, baviti se  Krležom znači ne samo tragati za razumijevanjem dvadesetog stoljeća iz
perspektive naše povijesti, već u tom fundusu (ili ropotarnici, kako bi rekao
Krleža) znanja i invencije iznaći inspiraciju i funkcionalno oruđe za
intelektualni rad u dvadeset i prvom stoljeću u našim prilikama. Rječju, naše
razumijevanje sebe samih nije moguće bez Krleže.

 

Baviti se danas Krležom
znači i iznova definirati kulturne i intelektualne veze unutar regije. Krleža
je, naime, obilježio generacije intelektualaca i umjetnika diljem bivše
Jugoslavije, ali su, nestankom te države i snažnim zamahom novije povijesti
njegovo djelo i misao marginalizirani. Utoliko, Krležu možemo „čitati“ kao
argument za ponovnu potragu za smislom „zajedničkog“ – u ovom slučaju
postavljenog na koordinatama Zagreb-Priština-Beograd, baš onako kako Krleža
tokom cikličnih i povijesnih najezda nacionalizama nalazi izlaz u idealima
kritičke ljevice, sa svom kompleksnošću i smislom za njen utopijski karakter. U
posljednje se vrijeme iz raznih kutaka regije sve češće javljaju znaci potrebe
za ponovnom aktualizacijom Krležinog djela, a ovaj program odgovora i na te
zahtjeve.

 

Tako će 7. srpnja u
programu „Čovjek poslije svoje smrti
hoda gradom” sudjelovati, osim lokalne scene, i intelektualci i umjetnici
različitih generacija iz Beograda i Prištine, koje se Krležom bave unutar
projekta „Kontejneri slobode”.
Unutar tog segmenta bit će riječi i o njegovom doprinosu radu na odrednicama
Kosovo i albansko-jugoslovenski odnosi u Enciklopediji Jugoslavije.

 

Program kojim 7. srpnja
započinje obilježavanje Krležine obljetnice usredotočen je, s jedne strane, na
Krležin zagrebački život i vezu s ovim gradom u kojem se rodio, umro i proveo
veći dio života, te s druge strane, na aktualizaciju Krleže u širem kontekstu
regije i Europe.

 

PROGRAM:

 

13.00-15.00

HRVATSKO DRUŠTVO PISACA,  Basaričekova 24 - Razgovor

-         O aktualnosti Krležina dramskog djela i osvrt na
recentna kazališna ostvarenja;
Sudionici: Velimir Visković (moderator), Boris Bakal, Snježana Banović, Branko
Brezovec, Tomislav Brlek, Dubravka Crnojević-Carić, Nadežda Čačinović, Stanko
Juzbašić, Bruno Kragić, Igor Mandić, Predrag Matvejević, Zef Mirdita, Krešimir
Nemec, Boris Senker, Gordana Vnuk, Vjeran Zuppa (Hrvatska), Jovan Ćirilov,
Zoran Janjić, Borka Pavićević, Branimir Stojanović, (Beograd), Qerim Ondozi,
Shkëlzen Maliqi (Priština).

-         “Izlet/Rubu/Agram/U/Pameti/Na”
- projekcija snimke razgovora/ performansa između Jovana Ćirilova, Borke
Pavićević, Branimira Stojanovića, Zorana Janjića i Qerima Ondozija koji se
odigrao tog jutra u vlaku Beograd – Zagreb  - po konceptu/scenariju Bacača Sjenki.

 

18.00 – 22.30

KINO “TUŠKANAC”, Tuškanac 1 – Filmski program

Krleža na filmu, u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom, Televizijom Srbije i Hrvatskom
kinotekom, biti će prikazana dva programa koje će predstaviti Bruno Kragić i
Tomislav Šakić:

-         U 18h: “Put u
raj” iz 1970. Igrani film Marija Fanellija kao jedini filmski uradak za koji je
Krleža napisao originalni scenarij, produkcija Jadran Film, 103' (Gl. uloge:
Antun Nalis, Boris Buzančić, Branka Strmac, Ljuba Tadić, Relja Bašić, Jovan
Ličina, Josip Marotti i dr.)

-         U 20h: “Na
rubu pameti” iz 1981. TV adaptacija Krležinog romana u režiji Slavoljuba
Stefanovića-Ravasija, produkcija TV Beograd, 125' (Uloge: Ljuba Tadić,  Olga Spridonović, Nikola Simić, Stole
Aranđelović, Miša Janketić, Branka Petrić, Miloš Žutić i dr.)

 

20.00 – 22.00

KRLEŽINA
REZIDENCIJA/MUZEJ,  Krležin Gvozd 23 –

-         “KRLEŽA - PARAFERNALIJE I”  - predstavljanje projekta i izložbe Bacača sjenki - paralelne kronologije
Krležine zagrebačke svakodnevice, od života do smrti, njegovog opusa i svjetske
povijesti u tom razdoblju;

Urednik edicije: Bojan Mucko; Koncept: Boris Bakal;

(oblikovanje: Mare Šuljak; fotografije: Domagoj Blažević)

-         „KOSOVO i ALBANSKO – Jugoslovenski odnosi“
(odrednice iz građe za „Krležinu“ Enciklopediju Jugoslavije), razgovor sa Zefom
Mirditom, članom kosovske redakcije Enciklopedije vodi Branimir Stojanović

-         “Izlet u Rusiju”, predstavljanje međunarodne koprodukcije na osnovi teksta M. Krleže i po
konceptu Jovana Ćirilova ( u produkciji CZKD, Beograd)

Projekt organiziraju Bacači
sjenki, Hrvatsko društvo književnika,
Hrvatski filmski savez (Zagreb) Centar za kulturnu dekontaminaciju (Beograd) te Qendra Multimedia (Priština) uz pokroviteljstvo i podršku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport i Muzeja grada Zagreba.

Dio programa ostvaruje se u okviru međunarodnog programa “Kontejneri slobode” (Freedom Containers)uz potporu Europske kulturne fondacije (ECF) i u partnerstvu Centra za kulturnu dekontaminaciju, Centra za mirovne studije(Zagreb) te Qendra Multimedia.

Programe Bacača sjenki sufinanciraju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog
društva, Gradski ured za obrazovanje,
kulturu i šport i Ministarstvo
kulture Republike Hrvatske.