Piše Martin Petrov, predstojnik Ureda tajnika MKSJ-a   Što je Rezidualni mehanizam? Koje će mu biti funkcije i odgovornosti i što on znači za pravosudne institucije u Hrvatskoj koje se bave predmetima ratnih zločina? Mehanizam nije samo MKSJ pod drugim imenom. Mehanizam nije ni “mini-MKSJ”. Mehanizam nije istražno tijelo koje će nastaviti istraživati kršenja međunarodnog prava i podizati optužnice. Mehanizam nije novi ad hoc međunarodni sud, niti je u prvom redu jedan međunarodni kazneni sud uopće.

"Ideja mira je nastala u vremenu koje nema početak ni kraj. Život u kojem živimo nije od danas do sutra, nego teče neprekidno. Unutar tog neprekidnog niza uvijek će biti razloga za borbu za mir. Imam 86 godina. Neću bezbrižno spavati, ako treba opet ću misliti, buditi, drmati, udarati pod rebra (...) Gorski kotar je povišen, on je najviše naseljeno područje u Hrvatskoj. Pada mi na pamet da ovdje vlada mir jer smo na visini, pa smo bliže nebu."  

Drage i dragi, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i Trialog - Austrija pozivaju na dvodnevni seminar o ulozi organizacija civilnoga društva u pružanju međunarodne razvojne pomoći. Seminar ima za cilj upoznati OCD o sustavu pružanja razvojne pomoći, kako u RH tako i u EU. Seminar će se održati u prostorijama Kuće ljudskih prava, Selska cesta 112c, Zagreb, 7. i 8. travnja 2011.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava 10.prosinca 2010. godine Centar za ljudska prava, Ured pučkog pravobranitelja i Kuća ljudskih prava održat će konferenciju za medije u Centru za ljudska prava, Kralja Držislava 6 u 11 sati.

U ponedjeljak 8. studenog 2010. godine, u Varaždinu je održana još jedna promocija publikacije 'Mladi i prošlost'.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek objavio je natječaj zadodjelu Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava"Krunoslav Sukić" za 2010. godinu. Natječaj je otvoren do 30. studenog.

Pozivamo Vas na na prezentaciju nove publikacije Centra za mirovne studije koja je nastala u okviru jednogodišnjeg projekta „Prema sigurnosnim politikama EU temeljem iskustva s Balkana" tijekom kojeg su se promišljali modeli prijenosa direktnih iskustva izgradnje mira na razinu javne politike koja se odnosi na sigurnost, razvoj, zaštitu ljudskih prava i sl. Ova publikacija je rezultat tih nastojanja. 

Web izdanje zbornika radova "Preporuke ta sigurnosnu politiku EU temeljem iskustva izgradnje mira država nastalih dezintegracijom Jugoslavije" dostupno je u .pdf formatu težine 999 KB u nastavku.

Radna skupina za mlade Koalicije za REKOM Hrvatske, koju čine organizacije CMS, Mreža mladih Hrvatske, Legalis i Inicijativa mladih za ljudska prava, u suradnji s Documentom - centrom za suočavanje s prošlošću, izdala je publikaciju pod nazivom: Mladi i prošlost - Zašto bi me to zanimalo? Promocija publikacije održala se na festivalu "Opatijske Barufe", u Opatiji, 20. svibnja 2010.

Okrugli stol održan je u četvrtak, 8.4.2010. s početkom u 10 sati u prostorijama Europskog doma. Uvodničari/ke na okroglom stolu bili su: Žarko Puhovski - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vedran Horvat - Henrich Boll Stiftung Hrvatska, Monika Begović - doktorantica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Valentina Kufrin - studentica politologije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

U Novom Sadu je 20. i 21. ožujka 2010. godine održan 6. regionalni forum za tranzicijsku pravdu te 2. Skupština Koalicije za REKOM.

 Centar za mirovne studije organizirao je 25. 1. 2010. ispred kina Eurpa u Zagrebu izložbu fotografija: ORUŽJE I VOJSKA U SLUŽBI MIRA?

Osam nevladinih organizacija izradilo je prijedlog ustavnih promjena povodom najava izmejna ustava RH. Organizacije su također upozorile na premalu konzultaciju strankaa sa širom javnosti oko izmjena Ustava te pozvale nadležne institucije da prošire raspravu o ustavnim promjenama na šire zainteresiranu javnost. Centar za mirovne studije unutar zajedničkog prijedloga nevladinih udruga predložio je amandma na članak 3. Ustava RH kojim se definiraju najviše vrednote RH, predlaže da se umjesto riječi mirotvorstvo u Ustav RH uvrste riječi izgradnja mira i nenasilje. Detaljnan prijedlog pogledajte u nastavku teksta.

Centar za mirovne studije u suradnji s Mirovnim inštitutom iz Ljubljane i Fondacijom za ekonomske i socijalne studije iz Istanbula organizira konferenciju "Cross Border Experience" koja će se održati od 25. - 30. 10. 2011. u Ljubljani. Program u prilogu, ili klik na  www.crossborderexperience.org   For the English version, click on the link.

Predstavnik CMS-a; Gordan Bosanac sudjelovati će kao izlagač na okruglom stolu "Nasilje nad manjinama" u organizaciji vladinog Ureda za ljudska prava koji će se održati 11. 06. 2010. s početkom u  10 sati u Hrvatskoj obrtničkoj komori, Ilica 49.  

Centar za mirovne studije sa drugim mirovnim organizacijama obilježio je 15. siječnja 12 godina od mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja kojom je Republika Hrvatska ostvarila civilnu vlast nad cjelokupnim državnim teritorijem bez ijednog ispaljenog metka, bez ljudskih žrtava i težih povreda humanitarnog prava. Službenim obilježavanjem i veličanjem isključivo vojnih akcija, poput „Bljeska" i „Oluje" državne institucije nepravedno marginaliziraju i ignoriraju mirovne inicijative. Smatramo da je, nasuprot tomu, važno da se RH, kao zemlja koja je u svojoj bliskoj prošlosti proživjela rat, jasno odredi kao zemlja izgradnje mira. Uvažavajući svoju ratnu prošlost, trebamo s jednakim uvažavanjem njegovati sjećanja i obilježavati mirovna nastojanja.

14. 7. 2008. održan je okrugli stol na temu Perspektive promicanja ljudske sigurnosti tijekom članstva Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti UN-a u organizacije Ureda za udruge, Savjeta za razvoje civilnog društva i Centra za mirovne studije. Na okruglom stolu CMS je prezentirao ideje oko mogućeg proaktivnog hrvatskog angažmana u Vijeću sigurnosti, poglavito za vrijeme kada će RH predsjedati Vijećem - u prosincu 2008. Čitav dokument je dostupan u word formatu ovdje.

Platforma za izgradnju mira je zamišljena je kao okosnica djelovanja mirovnih aktivista i aktivistica u Hrvatskoj tijekom sljedećih pet do deset godina, kao i priliku za uključivanje niza aktera iz drugih društvenih sfera, poput akademske zajednice, javnih ustanova, poslovnog sektora, sindikata, političkih stranaka, medija i donositelja javnih politika. Kao u francuskom izvorniku plate-forme znači program s praktičnim preporukama koji pruža osnovu za suradnju. Sadržaj Platforme otvoren je za daljnje razrade predloženih mjera, kao i za dodavanje novih područja djelovanja, u skladu s naknadno prepoznatim potrebama i prilikama. Na taj način Platforma za izgradnju mira prerasta u dinamični splet smjernica, ideja i planova djelovanja koji odražava interese sve šire mreže nositelja procesa izgradnje mira usmjerenih na raznolike društvene potrebe i probleme. Nadamo se da će iz Platforme za izgradnju mira izaći niz suradničkih aktivnosti koje će doprinositi promoviranju vrijednosti izgradnje mira. Jedna od njih svakako je ALTER-NATO-R - prva javna alternativa ulasku Hrvatske u NATO Savez.