Demokratski deficit mladih

Large_img-20150420-wa0000

Više od polovine građana Hrvatske nema pozitivno mišljenje o politici, a prisutna je i relativizacija zaštite prava na slobodu govora, slobodu medija, slobodu udruživanja, prava nacionalnih manjina, kulturnu autonomiju i prava na azil. Posebno zabrinjava što, u odnosu na ostale dobne skupine, mladi između 18 i 29 godina imaju značajno manje interesa za politiku, smatraju da imaju vrlo slab utjecaj na politička događanja i značajno rjeđe su članovi političkih stranaka i sindikata.

Ovo su samo neki od izrazito poraznih rezultata istraživanja javnog mnijenja o razini informiranosti i stavovima građana, posebno mladih, o društvenim, političkim i ekonomskim temama. Istraživanje je tijekom siječnja 2015. na reprezentativnom uzorku proveo Institut za društvena istraživanja (IDIZ) u suradnji s GOOD inicijativom za kvalitetno i sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, uz podršku Open Society Foundations.

Rezultate istraživanja predstavila je danas voditeljica istraživanja dr. sc. Anja Gvozdanović iz Centra za omladinska i rodna istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Emina Bužinkić u ime GOOD inicijative istaknula je potrebu za promjenama u odgojno-obrazovnom sustavu kako bi se povećale kompetencije građana za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu, ekonomiji i politici.

Detaljne rezultate istraživanja pogledajte u privitku.


Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.