Također, skrećemo pozornost na rastuće pojave ksenofobije i rasizma u Hrvatskoj, počevši s govorom mržnje koji etiketira osobe druge boje kože i različitog etničkog i nacionalnog porijekla u svakodnevnom  društveno-političkom i medijskom prostoru, pa sve do rasno motiviranih zločina koji su se početkom ove godine događali učestalije nego ranije. I dok s političkih govornica stižu poruke netrpeljivosti i konkretne politike koje promiču društvenu zatvorenost i diskriminatorne prakse prema manjinskim skupinama, u svakodnevnom životu diskriminacija je toliko ukorijenjena da je često neprimjetna i tolerirana kao normalna pojava.

Društvena situacija u Hrvatskoj je tijekom posljednjih mjeseci koračala putem nestabilnosti, što za posljedicu ima urušavanje mehanizama zaštite ljudskih prava i povećanje netrpeljivosti u javnom prostoru kroz netolerantnu, diskriminatornu i, često, nekažnjenu retoriku. Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije nakon dvije godine izrade i provedene javne rasprave, ponovno se izrađuje kako bi se njegove odredbe razvodnile. Takva je društvena klima generalno prisutna u širem društveno-političkom europskom i globalnom kontekstu. Protekla je godina obilježena nizom diskriminatornih političkih odluka u Europskoj uniji poput zatvaranja granica pred bijegom tisuća izbjeglica ili pak Brexita u Ujedinjenom Kraljevstvu, preko jačanja potpore građana tradicionalnim desnim strankama i ekstremnim nasilničkim pokretima, pa sve do svjetskog finala izborom Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država s eksplicitnom šovinističko-nacionalističkom retorikom.

Međutim, iako su glasni, rasizam i ksenofobija nisu dominantni stav i praksa u hrvatskom društvu. Većina građana ove zemlje ne mrzi. Štoviše, u prošloj smo godini U Hrvatskoj vidjeli ogromnu solidarnost sa izbjeglicama koje su trebale našu pomoć. Iznimno je važno svakodnevno pokazivati kako su svi oblici diskriminacije nedopustivi te se zalagati za proces integracije u kojoj sudjeluju svi. Razbijanje predrasuda i straha prvi je korak, stoga je važno upoznati ljude koji žive u našim lokalnim sredinama i podržati njihovu građansku hrabrost u započinjanju dijaloga s društvom koje na njih ne gleda blagonaklono. Jednu takvu priliku imate danas - priključite se s početkom u 13 sati na Bundeku nizu organizacija i pojedinaca koji na inicijativu izbjeglica organiziraju “Proslavu Nowruza - prvi dan proljeća” kako bi predstavili svoju kulturu i običaje.

 Centar za mirovne studije i Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj