Jezik kao ključan aspekt integracije

Large_language-barrier

Jezik je ključan. Jezi čini razliku jeste li član nekoga društva ili ne. Primarna je potreba za uključivanje u hrvatsko društvo. Jezik znači snalaženje u društvu. Jezik je doprinos društvu. Nužan je od prvoga dana. Poznavanje jezika je najvažniji aspekt integracije. Jezik je temeljno ljudsko pravo u kontekstu integracije. Da je jezik ključan u razumijevanju okoline, potvrdili su nam Naseem Khan i Nader Wahech koji su svoj put dolaska u Hrvatsku i način integracije u hrvatsko društvo predstavili na svojim materinjim jezicima, a potom i na tečnom hrvatskom jeziku koji su usvojili u kratkom periodu. 

'Jezične barijere u integraciji izbjeglica' naziv je okruglog stola koji je održan u Zagrebu, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, 9. prosinca. U organizaciji Centra za mirovne studije i partnerskih organizacija, okrugli je stol problematizirao nedostatak organiziranog učenja hrvatskoga jezika za izbjeglice koje u Hrvatskoj očekuje integracija u društvo, pa samim time i poteškoće u integraciji u sustav obrazovanja, zapošljavanja, razumijevanja okruženja, kulture i drugih aspekata svakodnevnog života. Gore navedene rečenice, izjave su sudionika okrugloga stola. Na okruglom je stolu predstavljen i radijski spot 'Integracija počinje razumijevanjem' u ko-produkciji Fade In-a i Centra za mirovne studije. 

Organizacija učenja hrvatskoga jezika za izbjeglice problem je od početka razvoja sustava azila. Stoga su tečajeve uglavnom organizirali Centar za mirovne studije i Hrvatski crveni križ koji su i podijelili svoje iskustvo. Nedavno su imenovane i škole u  Zagrebu koje su zadužene za pripremnu i dopunsku nastavu za djecu koja ne govore ili nedostatno govore hrvatski jezik. Predstavljeno je iskustvo IV. Gimnazije te individualni napori nastavnika u kvalitetnijoj integraciji djeteta izbjeglice u nastavu na hrvatskom jeziku. 

Prije nekoliko je dana po prvi puta Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo Nacrt Odluke o Programu učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo.  Usvajanje ove odluke najavljeno je za prosinac ove godine, a provedba programa za siječanj iduće godine.

Iznesene su i preporuke od strane građana volontera koji organiziraju i održavaju poduku hrvatskoga jezika za izbjeglice, UNHCR-a, Vladinog ureda za ljudska prava i Centra za mirovne studije. Preporuke obuhvaćaju zahtjev za kvalitetnu provedivost Akcijskog plana za uklanjanje prepreka i ostvarivanje pojedinih prava u području integracije stranaca te brojne specifične zahtjeve poput: kvalitetnog obrazovanja djece migrantskog porijekla omogućavanjem pravovremenog uključivanja u osnovne i srednje škole te omogućavanjem asistenata u nastavi, dodatne edukacije nastavnika, uključivanjem u visoko obrazovanje. Još jednom je istaknuta potreba za stalnim, sustavnim i profesionalnim tečajem hrvatskoga jezika za izbjeglice uz usporedo organiziranje tečajeva za stjecanje stručnih kvalifikacija i vještina te uz omogućavanje priznavanja kvalifikacijama osobama koje nemaju dokumente ili čiji dokumenti nisu kompatibilni s hrvatskom standardizacijom. 

 

 

Preporučite članak:

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.